Piše Armin Zeba
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom lani je smanjena za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, na vrijednost od 45,4 milijarde konvertibilnih maraka. Pritom je izvoz oslabio za 6,6 posto, na 17,2 milijarde KM, a uvoz za tri procenta, na 28,2 milijarde KM, što je rezultiralo povećanjem bosanskohercegovačkog vanjskotrgovinskog deficita na više od 11 milijardi KM, odnosno padom pokrivenosti uvoza izvozom za 3,7 procentnih poena, na 60,8 posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, sa udjelom u ukupnoj robnoj razmjeni naše zemlje od 68,8 posto, i u prošlog godini je ostala Evropska unija, s tim što je, za razliku od stagnirajućeg uvoza, bh. izvoz usporio za 6,7 posto. U 2023. je vrijednost uvoza iz EU iznosila 18,8 milijardi KM, dok je na evropsko tržište izvezeno robe za 12,4 milijarde KM, čime je bh. deficit u međusobnoj robnoj razmjeni dostigao 6,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom spuštena na 65,9 posto.
Izvoz oslabio za 6,6 posto, na 17,2 milijarde KM, a uvoz za tri procenta, na 28,2 milijarde KM, što je rezultiralo padom pokrivenosti uvoza izvozom za 3,7 procentnih poena
Sličan negativan trend karakterizirao je i prošlogodišnje trgovanje BiH sa zemljama CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini), koje je dostiglo nivo vrijednosti od 7,4 milijarde KM (16,2 posto robne razmjene BiH sa svijetom). Na tržištu CEFTA je ostvaren izvoz vrijedan tri milijarde KM (pad od 11 posto), a istovremeno je iz tog smjera uvezeno robe u vrijednosti od 4,32 milijarde KM (pad oa 5,7 posto). Deficit u trgovanju sa CEFTA zemljama iznosio je 1,2 milijarde KM, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom na 70,7 posto.
Jednako sumorna je i slika prošlogodišnje robne razmjene sa zemljama EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska), čiji ukupan obim nije dosegnuo ni 1,2 milijarde KM. Ipak, pozitvno je to što je, uslijed rasta izvoza za 4,6 posto, na 465,3 miliona KM, odnosno pada uvoza za 36,3 posto, na 701,1 milion KM, bh. deficit u robnoj razmjeni sa EFTA zemljama ublažen na 235,8 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom ojačana na 66,4 posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, sa udjelom u ukupnoj robnoj razmjeni naše zemlje od 68,8 posto, ostala je Evropska unija, s tim što je bh. izvoz usporio za 6,7 posto
Što se tiče ostalih velikih svjetskih tržišta, najuočljiviji su skok uvoza iz Singapura od čak 1.195,5 posto, rast izvoza u Indiju za 248,2 posto, te dodatno srozavanja pokrivenosti uvoza iz Kine izvozom na mizernih 3,4 posto. Uz nastavak usporavanja međusobne robne razmjene, pokrivenost uvoza iz Turske izvozom skliznula je na 20,5 posto, vrijednost uvoza iz Rusije je više nego prepolovljena, dok je izvoz u Sjedinjene Američke Države i Ujedinjene Arapske Emirate povećan (za 13,5 i 30,8 posto), uz istovremeno smanjenje uvoza iz tih dviju zemalja (za 23 i 7,2 posto).
obimu razmjene BiH
Glavni pojedinačni bh. partner po obimu međusobne trgovine, pak, bila je Hrvatska (2,6 milijardi KM izvoza i 5,3 milijarde KM uvoza) sa 17,3 posto učešća u ukupnom obimu razmjene naše zemlje, koju slijede Srbija (13,2 posto – 2,1 milijarda KM izvoza i 3,9 milijardi KM uvoza) i Njemačka (11,6 posto – 2,7 milijardi KM izvoza i 2,6 milijardi KM uvoza). No, za razliku od Hrvatske i Srbije, iz kojih dvostruko više uvozimo nego što im izvozimo, robna razmjena sa Njemačkom je izbalansirana – BiH je čak u suficitu od šest posto.
Na ostalim tržištima najuočljiviji su skok uvoza iz Singapura od 1.195,5 posto, rast izvoza u Indiju za 248,2 posto, te srozavanja pokrivenosti uvoza iz Kine izvozom na 3,4 posto
Vodeći izvozni bh. proizvodi, kao i prethodnih godina, bili su električna energija (1,1 milijarda), izolirana žica (663,9 miliona KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 miliona KM), dok su na uvoznoj strani i i dalje dominantna naftna ulja (2,4 milijarda KM) te lični automobili (1,1 milijarda KM) i lijekovi (684,2 miliona KM).
