Piše Armin Zeba
Prema podacima državne Agencije za statistiku, bosanskohercegovački izvoz u 2023. je dostigao vrijednost od 16,7 milijardi konvertibilnih maraka, za 7,1 manju nego u prethodnoj godini, dok je uvoz istovremeno smanjen za tri procenta, na 27,8 milijardi KM.
Pokrivenost uvoza izvozom snižena je za dodatnih 2,7 procentnih poena, na 60,1 posto, a godišnji vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine povećan sa 10,7 na 11,1 milijardu KM.
Glavni partneri
Izvoz u SAD povećan je za 14,3 posto, na i dalje prilično skromnih 202,5 miliona KM, a uočljiv je i pad obima robne razmjene sa Turskom – izvoza za 16,1 posto, a uvoza za osam posto
Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u prošloj godini je bila Evropsko unija, na čije tržište je izvezeno robe za 12,2 milijarde KM (za 7,9 posto manje nego u 2022.), a iz tog smjera ostvaren uvoz vrijedan 16,4 milijarde KM (za 0,5 posto više nego u 2’22.), uz posljedičan pad pokrivenosti uvoza izvozom na 74,4 posto. Pojedinačno, najzanačajnija evropska izvozna tržišta za bh. proizvođače bila su Njemačka, u koju smo plasirali artikle ukupno vrijedne 2,7 milijardi KM, te Hrvatska (2,5 milijardi KM), Austrija (1,7 milijardi KM), Italija i Slovenija (po 1,4 milijarde KM). Iz istih zemalja smo najviše i uvozili – iz Italije za 3,9 milijardi KM, Njemačke za 3,3 milijarde KM, Hrvatske za 2,1 milijardu KM, Slovenije za 1,1 milijardu KM, a iz Austrije za 997 miliona KM.
Glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u prošloj godini je bila Evropsko unija, na čije tržište je izvezeno robe za 12,2 milijarde, a iz tog smjera ostvaren uvoz vrijedan 16,4 milijarde KM
Izvoz u zemlje CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) vrijednosno je iznosio 3,1 milijarde KM (za 5,5 posto manje nego u 2022.), pri čemu je ubjedljivo najveći ostvaren u Srbiji – 2,1 milijarda KM. Uvoz iz CEFTA regije bio je ukupno vrijedan 3,2 milijarde KM (godišnji pad za 7,9 posto), od čega se čak 2,8 milijardi KM odnosi na robu iz Srbije. U vanjskotrgovinskoj razmjeni sa CEFTA tržištima, pokrivenost uvoza izvozom dostigla je 96,3 posto.
Kada je riječ o ostalim tržištima, spomena vrijedan je rast izvoza u Sjedinjene Američke Države za 14,3 posto, na i dalje prilično skromnih 202,5 miliona KM (uvoz iz SAD samnjen je za 17,1 posto, na 791,2 miliona KM). S druge strane, uočljiv je pad obima robne razmjene sa Turskom – izvoz je smanjen za 16,1 posto, na 261,6 miliona KM, a uvoz za osam posto, na 1,5 milijardi KM.
Dominacija metala
U stukturi izvoza dominirali su proizvodi iz kategorija Obični metali i proizvodi od običnih metala (3,1 milijarda KM), Mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka (2,7 milijardi KM) te Mineralne tvari (1,8 milijardi KM), koji su, sa nešto drukčijim redoslijedom, bili bez premca i na uvoznoj strani (mašine – 4,3 milijarde KM, mineralne tvari i metali – po 3,8 milijardi KM).
Najprodavaniji izvozni bh. artkli bili su oni klasificirani kao Ostali proizvodi od metala (1,7 milijardi KM), te Razni gotovi proizvodi, Elektične mašine, aparati i uređaji, Namještaj i Električna energija (po 1,1 milijarda KM), dok smo najviše novca potrošili na uvoz nafte i nafnih derivata (2,5 milijardi KM), cestovnih vozila – dvije milijarde KM) i obojenih metala – 1,4 milijarde KM).
Posmatrano po industrijskim granama, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu ostvareno je 255,6 miliona KM izvoza i milijarda KM uvoza, u rudarstvu 264,1 milion KM izvoza i 853,5 miliona KM uvoza, u prerađivačkoj industriji 14,6 milijardi KM izvoza i 25,6 milijardi KM uvoza, u elektroenergetsko i plinskoj industriji 1,1 milijarda KM izvoza i 215,9 miliona KM uvoza (uz pad od 45,1 posto), u vodosnabdijevanju, upravljanju otpadom i uslugama saniranja okoliša 433.3 miliona KM izvoza i 38,5 miliona KM uvoza, u informacijskim i komunikacijskim uslugama 56,9 miliona KM izvoza i 62,9 miliona KM uvoza, u stručnim, naučnim i tehničkim uslugama samo 79 hiljada KM uvoza, a u umjetničkim, zabavnim i reklreacijskim uslugama 243 hiljade KM izvoza i 3,7 miliona KM uvoza.
Povećan plasman u Rusiju
Mada je bio daleko od spektakularno, na nivou od svega 56,4 miliona KM, u prošloj godini izvoz iz Bosne i Hercegovine u Rusiju je povećan za 7,1 posto.
Uvoz ruske robe, pak, osjetno je smanjen – za 28,1 posto, na 255,7 miliona KM, ali je unatoč tome i dalje gotovo peterostruko vrijedniji od bosanskohercegovačkoj izvoza u Rusiju.
Krah izvoza duhana
Procentualno najveći pad izvoza u prošloj godini, od čak 69,2 posto (na 2,7 miliona KM) odnosi se na duhan i duhanske prerađevine, ćiji je uvoz istovremeno povećan za 34,6 posto (na 153,4 miliona KM), a drastično je smanjen i izvoz obojenih metala (za 53,9 posto, na 558,4 miliona KM) te živih životinja (za 51,5 posto, na 2,2 miliona KM).
Najosjetniji rast u procentima zabilježen je kod tekstilnih vlakana i otpadaka (492 posto, na 6,6 miliona KM) te plina (149,1 posto, na 4,1 miliona KM).
Na uvoznoj strani procentualni pad je naizraženiji u slučaju zlata (za 88,9 posto, na 944 hiljade KM), dok je najveći skok preimjetan kod ostalih preijevoznih sredstava (za 150,9 posto, na 27,1 milion KM).
