Na 40% radnih mjesta u svijetu će uticati tehnološka revolucija
15 milijardi dolara će biti potrebno za obnovu kuća u Gazi
2,9% globalnog rasta predviđa MMF
Mnoštvo je tema koje su razmatrane tokom zasjedanja 54. Svjetskog ekonomskog foruma WEF održanog od 15. do 19. januara u švicarskom Davosu, ali su tri teme dominirale – Gaza, Ukrajina i vještačka inteligencija. Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ugostio je oko 3.000 učesnika, među kojima je bilo 350 šefova država i vlada i ministara, predstavnike svih vodećih međunarodnih organizacija, 1.000 partnera WEF, lidere civilnog društva, stručnjake, predstavnike mladih, društvene preduzetnike i novinske agencije.
Gaza, Ukrajina i vještačka inteligencija
Mediji su ocijenili da je osjećaj optimizma preovladavajući u pogledu mogućnosti koje nudi vještačka inteligencija, naročito u oblasti zdravstva i obrazovanja, uz obaveznu napomenu „Ipak, moramo biti oprezni”.
Gaza je dominirala dnevnim redom WEF, ali lideri nisu uspjeli dati jasne detalje o bilo kakvom praktičnom putu ka palestinskoj državnosti ili prekidu vatre između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas u Gazi.
Ono što je nesporno je da ratna dejstva usporavaju privredu cijelog Bliskog istoka, rekao je katarski ministar finansija. Šef Palestinskog investicionog fonda procijenio je da će samo za obnovu kuća u Gazi biti potrebno najmanje 15 milijardi dolara. Arapske države rekle su da neće finansirati rekonstrukciju, ako ne bude trajnog mira.
„Slažemo se da regionalni mir uključuje mir za Izrael, ali to se može dogoditi samo kroz mir za Palestince kroz palestinsku državu“, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova princ Fejsal bin Farhan, prenosi Reuters.
Još jedna kriza je bila na dnevnom redu WEF – Ukrajina, koju je nametnuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samom početku Foruma. Razgovori Zelenskog sa više od 80 savjetnika za nacionalnu sigurnost iz cijelog svijeta rezultirali su ponudom Švicarske da bude domaćin mirovnih pregovora. Zelenski je održao sastanke sa čelnicima banaka tokom kojih je tražio finansijska sredstva za obnovu Ukrajine.
Globalni rizici: prirodne katastrofe, dezinformacije, polarizacija…
Uoči početka Foruma, objavljena je lista globalnih rizika u naredne dvije godine. Trendovi su negativni i ne očekuje se boljitak tokom ove decenije. U izvještaju se navodi da je razvoj vještačke inteligencije jedan od glavnih faktora koji može ubrzati negativne trendove.
“Zbog razvoja inteface poput ChatGPT ili modela vještačke inteligencije koji mogu manipulirati javnim mnijenjem, nije čudno da su dezinformacije jedan od glavnih rizika, krtakoročno gledano. Mogu imati značajan uticaj na izbore širom svijeta u naredne dvije godine, a mogu dovesti u pitanje legitimitet vlada. Ovo može naštetiti demokratskim procesima što dalje može dovesti do dodatne polarizacije, nereda, štrajkova, nasilja”, ističe Carolina Klint komercijalna direktorica u Marsh McLennan Europe.
Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim rizicima za 2024. godinu pokazao je da ispitanici vremenske katastrofe smatraju najvećim globalnim rizikom, zatim slijede dezinformacije i dezinformacije generirane vještačkom inteligencijom, dok ispitanici društvenu i/ili političku polarizaciju smatraju trećim najvećim globalnim rizikom.
„Ukrajina može pobijediti u ovom ratu, ali moramo nastaviiti jačati njen otpor“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Ona je pozvala zapadne saveznike Kijeva da nastave sa isporukom oružja i finansijskom podrškom Ukrajini.
Razgovori o vještačkoj inteligenciji i njenom razvoju je dominirala sastancima i panelima u Davosu, ali se uz razgovore o mogućnostima, obavezno isticalo upozorenje na sigurnosne rizike koje ona sa sobom donosi. U razgovorima se potenciralo pitanje regulacije tehnologije koja se brzo razvija i kako je primijeniti na naučna otkrića, ostalo je otvoreno pitanje kako to monetizirati. I dešavanja oko Foruma bila su u znaku vještačke inteligencije (AI) pa je tako pješačka zona u Davosu bila prepuna napisa koji promoviraju njena dostignuća. Posjetitelji su imali priliku posjetiti i paviljon, posvećen tehnologiji budućnosti, nazvan AI House ili Kuća vještačke inteligencije.
Mediji su ocijenili da je osjećaj optimizma preovladavajući u pogledu mogućnosti koje nudi vještačka inteligencija, naročito u oblasti zdravstva i obrazovanja, uz obaveznu napomenu „Ipak, moramo biti oprezni”.
Istaknuto je se da se siromašne i zemlje u razvoju mogu suočiti sa manje direktnih posljedica sve veće primjene vještačke inteligencije, ali Međunarodni monetarni fond upozorava da će se mnoge od ovih zemalja boriti da iskoriste prednosti vještačke inteligencije, posebno tamo gdje postoji nedostatak infrastrukture i kvalificirane radne snage, što donosi rizik da bi vještačka inteligencija vremenom mogla pogoršati nejednakost među zemljama.
Gaza je dominirala dnevnim redom WEF, ali lideri nisu uspjeli dati jasne detalje o bilo kakvom praktičnom putu ka palestinskoj državnosti ili prekidu vatre između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas u Gazi.
“Vještačka inteligencija će vjerovatno pogoršati nejednakost, što je zabrinjavajući trend, sa kojim se kreatori politike moraju proaktivno pozabaviti, kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstiče društvene tenzije”, kazala je Kristalina Georgieva, šefica MMF u obraćanju na početko Foruma u Davosu.
Jedna od najvećih briga je kvalitet podataka koji se plasiraju u različite modele vještačke inteligencije, ali i pitanje kako tehnologija generira i vodi do povećanja visokokvalitetnih manipulativnih sadržaja i lažiranja, uz relativno niske troškove.
MMF je, također, upozorio da će tehnološka revolucija uticati na gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu, uključujući i poslove za visokokvalificiranu radnu snagu. U razvijenim ekonomijama to bi moglo obuhvatiti čak 60 posto radnih mjesta.
Generalno, neizvjesnost je osnovna odrednica koju su vodeći svjetski ekonomisti istaknuli u u prognozama za svjetsku ekonomiju u 2024. godini.
Problemi globalne ekonomije
Vodeći predstavnici poslovne zajednice su izrazili rezignaciju i bespomoćnost kada su u pitanju njihove kolege iz vlasti. Postoji očajnička želja da se svjetski politički lideri više dopadaju umjerenijima, umjesto da kapitaliziraju ekstreme, ali postoji i priznanje da političko tržište ne nagrađuje lako umjerene ljude.
Za neke ekonomiste, globalna ekonomija i dalje izgleda problematično i mogla bi dodatno oslabiti u narednoj godini. Nešto manja grupa predviđa stabilne ili poboljšane ekonomske izglede, prema pregledu glavnih ekonomista Svjetskog ekonomskog foruma WEF iz januara 2024.
Globalna ekonomska aktivnost ostaje spora, finansijski uslovi ostaju teški dok geopolitičke tenzije rastu, što će se direktno odraziti na ciljeve održivog razvoja.
MMF predviđa blagi pad globalnog rasta na 2,9 posto u 2024. u odnosu na tri posto u 2023. godini. Međutim, veći dio ovog rasta čine aktivnosti tržišta u nastajanju, dok je rast u razvijenim ekonomijama i dalje slab.
Područje oko kojeg su se prilično ujedinili ekonomisti je stalni uticaj geopolitičkih tenzija.
Stručnjaci prognoziraju povećanje lokalizacije, jačanje geoekonomskih blokova i povećanje divergencije između globalnog sjevera i juga u naredne tri godine.
Prema podacima MMF-a, potencijalni gubitak globalne ekonomske proizvodnje zbog povećanih trgovinskih ograničenja mogao bi dostići i sedam posto, s tim da će ekonomije sa niskim dohotkom vjerovatno snositi znatno veće troškove koji će potencijalno dostići četiri posto BDP-a – u poređenju sa razvijenim ekonomijama.
Postojeća podjela rasta među regijama će se nastaviti. Očekuje se rast aktivnosti u južnoj i istočnoj Aziji. Izuzetak ostaje Kina, a predviđanja rasta su se promijenila sa snažnog i umjerenog na, uglavnom umjeren, tokom 2024.
U Evropi, izgledi su značajno oslabili od posljednje prognoze u septembru 2023., uz uglavnom slaba ili vrlo slaba očekivanja u narednih 12 mjeseci. Očekivanja rasta širom SAD-a i Bliskog istoka i Sjeverne Afrike također su oslabila, a sada oko šest od 10 predviđa barem umjeren rast u 2024.
Fenomen o kojem se u Davosu razgovara duže od decenije su sve snažniji ideološkii ekstremi koji kidaju globalno političko tkivo. Zabrinutost je dominirala kada je u pitanju ova tema, ali globalni lideri u Davosu nisu ponudili konkretna i ozbiljna rješenja.
Vodeći predstavnici poslovne zajednice su izrazili rezignaciju i bespomoćnost kada su u pitanju njihove kolege iz vlasti. Postoji očajnička želja da se svjetski politički lideri više dopadaju umjerenijima, umjesto da kapitaliziraju ekstreme, ali postoji i priznanje da političko tržište ne nagrađuje lako umjerene ljude.
Poslovna zajednica strahuje da će se polarizacija u ovoj godini samo produbiti ako se ima u vidu da gotovo polovina globalne populacije, u više od 60 zemalja, glasa 2024. godine na izborima, od Južne Afrike do Sjedinjenih Država.
Ukratko, najveća briga poslovne zajednice je nestabilnost.
Globalna ekonomska aktivnost ostaje spora, finansijski uslovi ostaju teški dok geopolitičke tenzije rastu, što će se direktno odraziti na ciljeve održivog razvoja.
