Piše Armin Zeba
Privatizacija putem certifikata jedna je od najvećih kriminalnih poduhvata u Federaciji Bosne i Hercegovine provedenih pod državnim patronatom. Nakon što je u jeku agresije na našu zemlju društvena imovina preko noći pretvorena u državnu, njeno dalje poslijeđivanje u ruke domaćih ratnih profitera i bjelosvjetskih perača novca (čast nekolicini izuzetaka) uspješno je zamaskirano podjelom privatizacijskih certifikata svim punoljetnim građanima, u pojedinačnoj nominalnoj novčanoj vrijednosti proporcionalnoj njihovom radnom i ratnom stažu, čija je ukupna suma iznosila oko 16 milijardi konvertibilnih maraka. S obzirom da se radilo o slobodno prenosivim novčanim derivatima, većina certifikata preprodata je na crnom tržištu po cijeni od simboličnih dva posto njihove nominalne vrijednosti, tako da je epilog do sada provedenog privatizacijskog procesa glasi da je državni kapital knjigovodstvene vrijednosti 5,8 milijardi KM prodat za 8,5 milijardi KM u certifikatima i 675 miliona KM u gotovom novcu. Uzimajući u obzir crnoberzansku vrijednost utrošenih certifikata od svega 170 miliona KM, evidentno je da je njihovo izdavanje, sa aspekta “tajkunizacije“ federalne privrede, bilo pun pogodak.
Ugašena Agencija
Istina, certifikati su imali i svoju pozitivnu svrhu, jer su građanima omogućili otkup u socijalizmu im na korištenje dodijeljenih društvenih stanova. Međutim, zbog maratonsko procesa restitucije i raznih drugih vrsta vlasničkih sporova, mnogi građani još nisu uspjeli svoja vlasnička prava pretvoriti u ličnu imovinu, tako da je na njihovim jedinstvenim računima ostalo neuurošeno još oko pet milijardi KM u certifikatima. Imajući to u vidu, federalne vlasti nedavno su po ko zna koji put izmjenile Zakon o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije, za još dvije godine, odnosno do kraja juna 2025. produživši rok važenja certifikata kao platežnog sredstva prilikom kupovine stanova na kojima postoji stanarsko pravo. No, zakonodavci su pritom izignorirali činjenicu da je ta zakonska izmjena neprovodiva u praksi, jer se otkup stana certifikatima može provesti isključivo posredstvom Agencije za privatizaciju u FBiH (APF), koja već mjesecima postoji samo na papiru. Naime, zbog sudski utvrđenih nepravilnosti u privatizaciji Feroelektra i raskidom kupoprodajnog ugovora uzrokovanih neizmirenih obaveza prema Stanić-Investu u iznosu većem od devet miliona eura, Agenciji je več četiri godine blokiran račun, isključeni su joj telefoni i elektonska pošta, radnici su bez plata, a njene prostorije pod katancem, tako da građani ne samo da ne mogu dobiti izvode sa svojih jedinstvanih računa i izvršiti kupovinu stana certifikatima, nego ne mogu dobiti ni bilo kakvu informaciju o eventualnom alternativnom rješenju za prevazilaženje postojeće pat-pozicije.
Nikakvu ideju za izlazak iz ovog ćorskokaka nema ni hronično uspavana Vlada FBiH, odnosno Ministarstva finansija FBiH, odakle kao alibi nude “objašnjenje“ da su oni “nadležni samo za donošenje Zakona, a ne i za njegovo provođenje“. Vlada i resorno ministarstvo jednako nezainteresirani su i za druge, suštinski daleko štetnije posljedice tihog gašenja Agencije, kao što je nemogućnost potpisivanja već davno pripremljenih privatizacijskih ugovora i dugoročni potpuni kolaps ionako zamrlog privatizacijskog procesa, na koji čeka još više od 7,5 milijardi KM državnog kapitala.
Iz Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkom doma parlamenta FBiH, s druve strane, na pitanja o stavu i eventualnim aktivnostima u vezi sa trenutnim statusom Agencije, odnosno potencijalnim rješenjima kojima bi se građanima omogućilo podizanje izvoda sa njihovih jedinstvenih računa i otkup stanova certifikatima, ali i dovršio zaustavljeni proces privatizacije preduzeća te vršila kontrola poštivanja ranije potpisanih privatizacijskih ugovora, odgovaraju nimalo optimističnom konstatacijom da je “Odbor uradio sve što je mogao u vezi rješavanja problema blokirane Agencije za privatizaciju“.
“Imali smo i dobru saradnju sa kolegama u Domu naroda. Federalni parlament je prihvatio naše zaključke i jednoglasno ih podržao. Sada je na Vladi FBiH. Nema više izgovora, jer postoji parlamentarna podrška (“leđa” za premijera da djeluje).
Isplata potražiocu shodno presudama bi išla na rate i to ne bi bio teret za federalni budžet. Pritom bi se Agencija odblokirala i nastavila raditi u korist građana i privrede. Zašto se kasni sa implementacijom zaključaka? Zaista ne razumijem! Odbor zbog toga koristi svaku sjednicu kako bi poslao urgenciju Vladi FBiH.
Nedavno smo u Parlamentu imali i Prijedlog zakona o izmjeni zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije i drago mi je da je nadležno ministarstvo prihvatilo amandman koji sam uputio sa ciljem produženja roka važenja potraživanja na još dvije godine. Sa druge strane, apsurd je da se bavimo navedenim bez funkcionalne Agencije za privatizaciju, tako da nema mogućnosti razmatranja dodatnih prijedloga koji konačno trebaju odgovoriti na pitanje vrijednosti tih potraživanja“, kaže za naš magazin predsjednik Odbora Admir Čavalić.
Izgubljena imovina
Poseban segment ove farse je milijardama maraka mjerljiva imovina federalnih preduzeća u drugim zemljama bivše Jugoslavije, isknjižena u pasivni podbilans, koji je također bio u nadležnosti Agencije. Iako nije bila baš naročito uspješna na tom polju, Agencija je u proteklim godinama ipak uspjela vratiti barem mali dio te otete imovine i putem pokrenutih sudskih postupaka tu temu držati koliko-toliko aktuelnom – njenom likvidacijom, koja samo čeka ozvaničavanje, hiljade proizvodnih hala, poslovnih prostora, hotela i odmarališta defintivno ostaju van domašaja Federacije BiH, u rukama mešetara iz susjednih Hrvatske i Srbije.
O koliko skupoj bahatosti i lijenosti federalnih vlasti se u tom slučaju radi, pokazuje i letimičan pogled na APF spisak imovine iz pasivnog podbilansa, koji, kada je riječ o onoj lociranoj u Hrvatskoj, između ostalih uključuje pet proizvodnih pogona i poslovno-stambenih kompleksa, 16 poslovnih prostora, devet stanova i kuća, vlasničke udjele u dubrovačkim hotelima Belvedere i Vrtovi sunca te oko 2,6 miliona kvadratnih metara šuma i zemljišta velikokladuškog Agrokomerca, 274 lokomotive i vagona te razne tehničke objekte i pogone Željeznica FBiH, ukupne knjigovodstvene vrijednosti veće od 150 miliona KM, sedam jadranskih odmarališta Elektroprivrede BiH, 19 nekretnina Rudnika mrkog uglja Breza u Vodicama, devet nekretnina travničkog Borca – od poslovnih prostora do šuma, odmaralište Rudnika mrkog uglja Banovići , dva vlasnička udjela u hotelima Rudnikamrkog uglja Kakanj , pa čak i cijelu Luku Šibenik koja je prijeratno vlasništvo Šipad Export-Importa.
U već pomalo zastarjelom APF registru imovine iz pasivnog podbilansa locirane u Srbiji, pak, u koji su uvrštene i nekretnine koje se nalaze na Kosovu, upisani su tri elektromotorna voza, prikolica za elektromotorni voz i teretna kola. Željeznica FBiH, devet poslovnih objekata Fabrike duhana Sarajevo, tri skladišta i 24 poslovna prostora (uključujući četiri na Kosovu) travničkog Borca, 12 poslovnih prostora KTK Visoko, dva skladišta Soda-So holdinga…
“To je ključno pitanje kada je riječ o aktivnostima Agencije za privatizaciju.
U toj oblasti djeluju i kantonalne agencije za privatizaciju. Konkretno, Agencija za privatizaciju Tuzlanskog kanotna je ostvarila izuzetan napredak, posebno po pitanju imovine u susjednoj Srbiji.
Kada je riječ o Federaciji BiH, nemamo djelovanja zbog blokade. Pitanje je ko smije zaustaviti te procese – direktno ili indirektno, a znamo da je riječ o milijardama KM vrijedne imovine u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.
Naravno, dosta te imovine je uzurpirano, oduzeto, pa čak i prodato nekim sumnjivim načinima, posebno početkom 2000. godine. Svejedno, to treba da bude dodatni motiv da se bavimo pasivnim podbilansom.
Tu se treba uključiti i tužiteljstvo jer se zaista svašta radilo u ranijim periodima“, sve je što s tim u vezi ima za reći Čavalić.
Dakle, ko na svom računu još ima certifikate i čeka otkup stana, jedino ih može testamentom na vrijeme prepisati svojim nasljednicima i nadati se da će barem oni doživjeti da ih iskoriste, neprivatizirani državni kapital moći će poslužiti kao kolateral za neka buduća nesvrsishodna zaduživanja Federacije BiH kod stranih kreditora, a federalnu imovinu lociranu na teritoriji drugih bivših jugoslovenskih republika, koja nam je davno trebala biti vraćena po osnovu Aneksa G Sporazuma o sukcesiji, jednostavno treba zaboraviti.
Zaboravljeni zaključci
Vlada FBiH prije skoro godinu i po usvojila je Informaciju u statusu Agencije za prviatizaciju, u kojoj se, između ostalog, navodi da su u periodu 2018. – 2022. njeni operativni prihodi bili triput manji od rashoda, “što je, osim blokadom računa, rezultiralo i akumuliranim dugovanjima prema zaposlenim i povjeriocima, koja su sa 31. julom 2022. dosegle 1,35 miliona KM najveći dio (0,57 miliona KM) odnosi na troškove zaposlenih“.
„“Računi Agencije su blokirani u skladu sa Rješenjem o izvršenju koje se temelji na povratu plaćene cijene tražitelju izvršenja u postupku privatizacije Feroelektro d.d. Sarajevo u iznosu 2.000.000 KM i 1.618.471 KM na ime investiranja u Feroelektro. Po obračunu banke od 28. marta 2022. zatezne kamate iznose 7.217.279,99 KM.
Po podacima Agencije, potencijalne obaveze po osnovu sudskih sporova iznose 46 miliona KM“, sumira se u Informaciji, uz napomenu da su radnici Agencije u međuvremenu stupili u štrajk.
Na osnovu navedene informacije, Vlada je tada zadužila Upravni odbor APF da u roku od 15 dana predloži plan restrukturiranja Agencije, racionalizacije troškova, i sistematizacije te ispita mogućnost privremene deblokade računa, a resornim ministarstvima i Finansijsko-informatičkoj agenciji naložila da utvrde listu sudskih procesa protiv APF, stanje njenih trenutnih i potencijalnih obaveza i potraživanja, identificiraju zakonske preduvjete za promjenu načina njenog finansiranja te definiraju troškovno nejefikasniji model vođenja agencijskih registara.
Do danas, od svega pobrojanog nije realizirano apsolutno ništa, a isto važi i za zaključke Tematske sjednice održane u maju 2023. godine, kojima je od Parlamenta FBiH zatraženo da sazove sjednicu o privatizacijskom procesu i ulozi APF te Vladu zaduži za pripremu nacrta sporazuma između Agencije i firme Sa Dagitim d.o.o. Kreševo s ciljem izmiranja duga po presudi Vrhovnog suda (s rokom od 15 dana) uz hitnu isplatu jednokratne finansijske pomoći radnicima u štrajku…
