Apple je oslabio 0,9 posto s tržišnom kapitalizacijom od 2,871 bilion dolara – prvi put od 2021. godine da je njegova vrijednost pala ispod Microsoftove.
Dionice kompanije iz Kupertina u Kaliforniji pale su 3,3 posto u januaru od posljednjeg zatvaranja, u poređenju sa porastom Microsofta od 1,8 posto.
“Bilo je neizbježno da će Microsoft prestići Apple jer Microsoft raste brže i ima više koristi od generativne AI revolucije”, rekao je analitičar DA Davidson-a, Gil Luria.
Slabost Appleovih dionica uslijedila je nakon niza sniženja rejtinga koji su podstakli zabrinutost da će prodaja iPhonea, njegovog najvažnijeg proizvoda, ostati slaba, posebno na velikom tržištu u Kini.
“Kina bi mogla biti prepreka za učinak u narednim godinama”, rekla je brokerska kuća Redburn Atlantic u bilješci klijenta u srijedu, ukazujući na konkurenciju kineskog Huaweija i tenzije između Kine i SAD koje su povećale pritisak na Apple.
Brokerska kuća je dodala da se Appleovo poslovanje s uslugama – svijetla tačka u posljednjim kvartalima – suočava s prijetnjama dok regulatori produbljuju ispitivanje unosnog posla koji Google čini zadatim pretraživačem na iOS-u.
Akcije Applea, čija je tržišna kapitalizacija dostigla vrhunac od 3,081 bilion dolara 14. decembra, završile su prošlu godinu sa porastom od 48 posto. To je ipak niže od rasta od 57 posto koji je postigao Microsoft, a koji je 2023. agresivno uveo alate sa genAI-om zahvaljujući povezivanju sa OpenAI-om, kreatorom ChatGPT-a.
Microsoft je nakratko preuzeo vođstvo nad Appleom kao najvrjednijom kompanijom nekoliko puta od 2018. godine, posljednji put 2021. godine kada je zabrinutost zbog nestašice u lancu snabdijevanja uzrokovana COVID-om pogodila cijenu dionica proizvođača iPhonea.
Trenutno je Wall Street pozitivniji prema Microsoftu. Kompanija nema “prodajni” rejting i skoro 90 posto brokerskih kuća koje pokrivaju kompaniju preporučuje kupovinu njegovih dionica.
Apple ima dvije ocjene “prodaja”, a samo dvije trećine analitičara koji pokrivaju kompaniju ocjenjuju ga “kupovinom”.
Obje dionice izgledaju relativno skupo u odnosu na njihovu očekivanu zaradu, što je uobičajena metoda vrednovanja kompanija koje kotiraju na berzi.