Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tokom protekle godine. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
Na listi obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika prednjače dvogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole u kojima se obrazuju deficitarni kadrovi u području građevinarstva i uslužnih djelatnosti, piše Tportal.
Traže se majstori svih struka
U građevini nedostaje kvalificiranih radnika gotovo svih zvanja, a najviše se traže tesari, armirači, fasaderi, zidari, krovopokrivači i keramičari.
U sektoru zanatskih usluga kronični je manjak elektroinstalatera, automehaničara, stolara, staklara, vodoinstalatera, bravara, instalatera grijanja, soboslikara, dimnjačara i tapetara. U ugostiteljstvu i turizmu nedostaje kuhara i konobara, a u prometu svih kategorija vozača.
U strukama za koje je potrebno četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje najveći je manjak zdravstvenih kadrova. Na tržištu rada najviše nedostaje medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, zdravstveno-labaratorijskih tehničara i primalja.
Na sveučilišnoj razini primarno se preporučuje povećanje kvota i stipendija na studijima u STEM područjima znanosti (matematika, medicina, strojarstvo, računarstvo).
Na društvenim studijima i dalje puno nezaposlivih smjerova
Lista suficitarnih zanimanja manja je, ali na njoj se već godinama pojavljuju iste struke. U četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolskom obrazovanju na ‘crnoj’ listi su ekonomisti, grafički urednici-dizajneri, hotelijersko-turistički tehničari, veterinarski tehničari, prehrambeni tehničari i tehničari cestovnog prometa.
Teško zapošljivi smjerovi na sveučilišnim studijima su dizajn, povijest umjetnosti, komparativna književnost, novinarstvo, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija.
Rezultati HZZ-ove analize u velikoj mjeri se poklapaju s trendovima koje prati OVI Indeks, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.
Top 5 najtraženijih zanimanja
U 2023. OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.
Zanimljivo je da su na rast potražnje utjecali uglavnom oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom zabilježila znatno slabiji rast.
U top 5 najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe.
Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta, piše Tportal.
