Spor oko Nila:  GERD mijenja politički i ekonomski pejzaž regije

Najduža rijeka na svijetu, Nil, ključna je žila kucavica za niz zemalja duž svog toka. Generacijama su se Egipat i Sudan oslanjali na ove vode za svoj opstanak i ekonomski rast. Egipat, poznat kao "dar Nila", temeljio je svoju ekonomiju na poplavama rijeke, koje su donosile plodnost zemljištu i omogućile razvoj poljoprivrede. Međutim, uzvodna Etiopija polaže pravo na svoj udio voda Nila. Pitanje je, čija je, i u kojoj mjeri, rijeka Nil?

27

5.000 megavata električne energije može biti proizvedeno

4,6 milijarde dolara košta izgradnja GERD-a

60 miliona Etiopijaca nema pristup električnoj energiji

Nedavni pregovori o mega brani Grand Ethiopian Renaissance Dam- GERD koju Etiopija gradi na glavnoj pritoci rijeke Nil prekinuti su bez dogovora.

Dvodnevni pregovori između Etiopije, Sudana i Egipta o spornoj Velikoj etiopskoj renesansnoj brani završeni su u Adis Abebi, glavnom gradu Etiopije. Glavni pregovarač Etiopije Seleshi Bekele rekao je da su zemlje “razmijenile konstruktivne ideje o raznim otvorenim pitanjima” i dodao da njegova zemlja ostaje posvećena nastavku pregovora.

Egipatsko ministarstvo voda okrivilo je Etiopiju za neuspjeh da napravi pomak, navodeći da se Adis Abeba “protivi bilo kakvom kompromisu”. Izrazila je zabrinutost i rekla da je potreban sporazum kako bi se zaštitila vodna sigurnost Egipta i nacionalni interesi.

Godinama traju razgovori o kontroverznom projektu vrijednom 4,6 milijardi dolara, čija je izgradnja počela 2011. Očekuje se da će proizvesti preko 6.000 megavata električne energije – dvostruko više od trenutne proizvodnje Etiopije, što je dovoljno da ova država postane izvoznik energije.

Etiopija vidi branu kao ključni faktor njenog razvoja, ali nizvodno od Egipta – najnaseljenije zemlje arapskog svijeta – strahuje da će ograničiti svoj udio vode Nila, što je kritično za njegovu ogromnu populaciju od 100 miliona ljudi.

Oko 85 posto toka rijeke potiče iz Plavog Nila u Etiopiji, iako je Egipat primio lavovski dio voda Nila prema decenijama starim sporazumima koji datiraju iz britanske kolonijalne ere.

Sudan koji je, također, nizvodno od Plavog Nila, na kojem je brana, želi sporazum o regulisanju količine vode koju će Etiopija pustiti u slučaju velike suše.

Nedavni napredak GERD-a ozbiljno je promijenio ravnotežu snaga nad vodama Nila. Etiopija sada ima direktnu kontrolu nad Plavim Nilom, glavnim izvorom voda za rijeku Nil.

Spor oko voda Nila, koji traje stoljećima, doživljava kritičnu fazu sa napretkom projekta. Etiopija, Egipat i Sudan suočavaju se s ozbiljnim izazovima i promjenama u političkom i ekonomskom pejzažu regije, a ove promjene utiču na izdržavanje miliona ljudi koji ovise o rijeci.

Egipat se posebno oslanja na Nil za opskrbu vodom te za poljoprivredu, što ekonomiju i sigurnost Egipta čini izuzetno osjetljivom na bilo kakve promjene u količini vode. Naime, više od 95 posto stanovništva Egipta živi uz obale Nila i jedna je od najvećih poljoprivrednih zemalja u regiji, te je poljoprivreda važan sektor njihovog gospodarstva. Bilo kakva promjena u opskrbi vodom može imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu, uključujući smanjenje prinosa i povećanje troškova navodnjavanja, a time i izvoza poljoprivrednih proizvoda, uključujući usjeve poput riže, pamuka i šećerne trske.

Promjena ravnoteže snaga

Ove promjene koče Egipat u proizvodnji električne energije iz hidroelektrana na Nilu, te sprečavaju daljnji razvoj obnovljive hidroenergije unutar države. Egipat većinski koristi fosilna goriva, a uticaj GERD-a osjeti se unutar Egipatskih hidroelektrana te je udio hidroelektrana u ukupnom kapacitetu električne energije u Egiptu smanjen. Najvažnija hidroelektrana je brana Visoka Aswan, ali zbog niskih vodostaja, rijetko radi punim kapacitetom. Trenutno se provodi program obnove kako bi se povećao kapacitet ove brane.
Također, rijeka Nil je povijesno bila ključni put za trgovinu i logistiku u regiji. Otežana plovidba može potencijalno povećati troškove transporta, te prouzrokovati druge logističke probleme. Egipt ima važne luke poput Sueskog kanala i luke Aleksandrija, koje su ključne za trgovinu zemlje.

Povjesno gledano, Nil je uvijek bio ključni put za trgovinu i logistiku u regiji.

Egipat će morati uložiti znatna sredstva u infrastrukturne projekte za prilagodbu na smanjenje vodotoka Nila. To uključuje izgradnju dodatnih brana, sistema za navodnjavanje i skladištenje vode.

Ipak, Etiopija i druge države uzvodno traže svoj „pravi“ udio u vodama Nila, argumentirajući da je izvor većine voda unutar njihovih granica.

Sudan i Egipat osjete posljedice, međutim Sudan ima i druge rijeke i vodne resurse, kao što su plodne ravnice duž Plavog Nila i druge rijeke kao što su Atbara i Gash, što implicira da Sudan nije toliko ovisan o Nilu kao Egipat. Nadalje, primjetna je razlika u percepciji važnosti pitanja GERD-a, jer Sudan prolazi kroz period političkih nemira i vojnih konflikata, što čini ovaj problem manje prioritetnim.

Dok Etiopija vidi GERD  kao put prema ekonomskom razvoju i proizvodnji energije, Egipat i Sudan glasno izražavaju zabrinutost, a pitanje vlasništva nad Nilom postaje sve hitnije kako raste broj stanovnika u državama Afrike. Brana ima ogroman potencijal za proizvodnju električne energije i razvoj Etiopije. GERD, koji vrijedi 4,2 milijarde dolara, smatra se najvećom branom u Africi. U izgradnji od 2011. godine, dugačka 1,8 kilometara i visoka 145 metara, brana ima potencijal generiranja više od 5.000 megavata električne energije. To bi značilo udvostručenje proizvodnje električne energije u Etiopiji, zemlji sa populacijom od 120 miliona ljudi, od kojih samo polovina trenutno ima pristup električnoj energiji. Ovisnost o uvozu energije je problem koji će se smanjiti sa punim operativnim kapacitetom brane. Osim toga, GERD otvara vrata za izvoz električne energije, a Etiopija može postati značajan izvoznik energije u regiji. To ne samo da će stvoriti nove izvore prihoda za zemlju, već će potaknuti regionalnu saradnju u energetskom sektoru. Uzročno-posljedični razvoj drugih privrednih sektora, također je važan aspekt. Povećana dostupnost električne energije potiče rast industrije, tehnologije, poljoprivrede itd., što će rezultirati stvaranjem radnih mjesta i ekonomskim rastom Etiopije.

Osim toga, GERD pruža priliku za povećanje proračunskih prihoda zemlje kroz prodaju električne energije i povećanje opće ekonomske aktivnosti. Sve te ekonomske prednosti imaju potencijal za transformaciju Etiopije i njenog položaja u regiji.

Ekonomske prednosti GERD-a ne znače samo povećanje proizvodnje električne energije za Etiopiju, već imaju i šire regionalne implikacije. Ova brana ima potencijal promijeniti energetski pejzaž cijele regije.

S obzirom na ogroman kapacitet proizvodnje energije, Etiopija ima mogućnost postati ključni igrač u regionalnoj energetskoj integraciji. Uvoz električne energije u susjedne zemlje i članice Afričke unije može potaknuti regionalnu saradnju i stvoriti stabilnost u Afričkom sektoru energije.

Bez kompromisa

GERD je postala ključ u odlučivanju ko će kontrolisati vode Nila u budućnosti.

Sukobljene strane, manje ili više uspješno, pokušavaju pronaći ravnotežu interesa. Potrebno je pronaći kompromis između potreba za ekonomskim razvojem i osiguravanjem održivog pristupa vodi za sadašnje i buduće generacije. Ovaj izazov donosi mogućnosti za izgradnju trajnih mirnih odnosa i prosperiteta u regiji.

Važno je naglasiti da ovaj spor nije samo lokalni sukob, već ima globalne implikacije, jer Nil predstavlja jedan od najvećih izvora vode na svijetu. Međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju i traži načine za podršku diplomatiji i mirnom rješenju ovog pitanja. Globalne organizacije i druge države imaju interes u očuvanju mira i stabilnosti u regiji. Zabrinutost okolnih zemalja također proizlazi iz činjenice da je izgradnja GERD dovela do političkih napetosti i nesuglasica u regiji.

Osim toga, postoji i zabrinutost oko ekoloških posljedica izgradnje brane. Stvaranje velikih rezervoara može utjecati na okoliš, uključujući promjene u ekosustavima, ugrožavanje ribljeg staništa i moguće povećanje erozije.

GERD je postala ključ u odlučivanju ko će kontrolisati vode Nila u budućnosti. GERD može poslužiti kao katalizator za zajedničke projekte u proizvodnji i distribuciji energije, što bi moglo stvoriti održiva rješenja za sve strane. Postizanje sporazuma o dijeljenju voda Nila može otvoriti vrata za partnerstvo u pogledu resursa, trgovine i regionalnog razvoja.

Ovaj spor nije samo lokalni sukob, već ima globalne implikacije, jer Nil predstavlja jedan od najvećih izvora vode na svijetu.

Vodotok Nila

Najduža rijeka na svijetu, duga 6.650 km, predstavlja vodnu arteriju afričkog kontinenta, što je čini ključnom komponentnom ekonomije zemalja duž njenog toka.

Glavnu ulogu u formiranju Nila ima Plavi Nil, koji izvire u Etiopiji i teče prema sjeveru, prema Sudanu, gdje se spaja sa Bijelim Nilom. Od tačke sjedinjenja u glavnom gradu Sudana, Khartoumu, rijeka teče prema sjeverozapadu, kroz Egipat prema Sredozemnom moru.

Tokom stoljeća, Egipat i Sudan oslanjali su se na vode Nila za svoj opstanak i razvoj. Egipat, često nazivan “dar Nila”, temeljio je svoju privredu na godišnjim poplavama rijeke. Međutim, uzvodna Etiopija, traži svoj udio voda Nila. Historijski gledano, pitanje Nila je bolna tačka ovih država, obilježena sukobima, tenzijama i sporovima oko vodenih prava koje datiraju stoljećima unazad. Smatra se da ključni sporazumi, kao što je Nile Waters Agreement iz 1959., nerazmjerno favoriziraju Egipat i Sudan, što je dovelo do nezadovoljstva drugih država.

Ekološke posljedice

Jedna od glavnih ekoloških promjena povezanih sa GERD-om je smanjenje vodenog biodiverziteta i prirodnih staništa. Gradnja brane i formiranje umjetnih rezervoara dovode do potapanja velikih površina kopna, uključujući močvare i vlažna područja. Ovo može imati ozbiljan uticaj na raznolikost vrsta koje ovise o tim staništima, uključujući ptice, vodozemce i ribe. Nil je dom mnogih ribljih vrsta, uključujući komercijalno važne vrste. Izgradnja brane mijenja prirodne tokove rijeke i ometa tradicionalne migracije riba, što može dovesti do smanjenja ribljih populacija i negativnih posljedica za ribolovnu industriju.

Nadalje, povećana erozija obala, također, je problem koji proizlazi iz stvaranja rezervoara. Promjene u vodostaju i brzini vodnog toka mogu uzrokovati eroziju duž obala, što može dovesti do gubitka tla i ugroziti obalni ekosistem.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here