Nastojeći obuzdati već godinama galopirajuću inflaciju i popuniti njome izazvane budžetske rupe, evropski kreatori finansijskih politika svakih nekoliko mjeseci posegnu za novim adutom iz rukava, od kojih se još nijedan nije pokazao dovoljno efikasnim. Jedan od posljednjih mehanizama te vrste, koji se poput lančane reakcije širi Evropm, jeste uvođenje dodatnog poreza na dobit banaka, odnosno na njihov ekstraprofit. Iako je to mjera koju određeni broj evropskih zemalja, poput Španije i Mađarske, već odavno primjenjuje, svojevrsnu lavinu pokrenula je Italija, uvođenjem jednokratnog poreza od 40 posto na dobit koju su banke ostvarile od kamatnih marži, odnosno razlike između kamata na kredite i depozite. Vrlo brzo Italiju su počele pratiti i neke druge države Evrop, prije svih Rumunija, gdje je najavljen novi paket fiskalnih mjera koji uključuje i uvođenje poreza na ekstraprofit banaka po italijanskom modelu.
Kada je riječ o bližem bosanskohercegovačkom okruženju, najdalje u tom smjeru otišla je Slovenija, koja u narednih pet godina planira dodatno oporezovati banke stopom od 0,2 posto njihove bilansne sume i tako prikupiti pola milijarde eura u Fond za obnovu.
U nama susjednim zemljama – Srbiji i Hrvatskoj, oporezivanje ekstraprofita banaka tek sporadično se spominje u finansijskim krugovima, dok je s druge strane, Njemačka jedna od rijetkih evropskih zemalja čija je vlada decidno odbacila takvu mogućnost.
A kako stoje stvari sa Bosnom i Hercegovinom, gdje su, prema polugodišnjim izvještajima entitetskih agencija za bankarstvo, komercijalne banke u prvom polugodištu 2023. ostvarile ukupnu neto dobit od 362,2 miliona KM?
Rast kamata
Sa pozicije bankara, dilema za ili protiv dodatnog oporezivanja bosanskohercegovačkih banka apsolutno ne postoji.
Ivona Zametica, direktorica sektora Istraživanja i strategije Raiffeisen banke, u izjavi za naš magazin podsjeća da su rastom ključne referentne stope Evropske centralne banke (ECB) iz neutralne zone na nivo od 4,5 posto “banke u Evropi po automatizmu povećale nivo kamatnih stopa na kreditne plasmane, što je uticalo na izražen rast neto kamatnih prihoda i profitabilnosti, te se na toj liniji vode rasprave o uvođenju poreza na dodatni profit banaka“. Međutim, ona istovremeno ukazuje na “dvije ključne karakteristike koje razlikuju bankarski sektor BiH od evropskog“.
“Prva se ogleda u drugačijem okruženju kamatnih stopa, u kojem nije došlo do značajnog efekta prelijevanja rasta kamatnih stopa, s obzirom na to da je naš bankarski sektor u najvećem dijelu oslonjen na depozite klijenata iz BiH. Objavljeni padaci ukazuju na rast prosječnog ponderisanog nivoa kamatnih stopa u BiH od 0,9 posto ili 90 baznih poena, što je značajno blaži rast od 4,5 posto ili 450 baznih poena, koliko je iznosio rast na nivou eurozone.
Druga karakteristika koja je spriječila značajan rast kamatnih stopa u BiH je odluka entitetskih bankarskih agencija iz septembra 2022. godine kojom se ograničava rast kamatnih stopa na dva posto ili 200 baznih poena od tada postojećeg nivoa, uz napomenu da, ako bi neka banka išla sa rastom kamatnih stopa preko navedenog limita, to bi značajno opteretilo njen nivo rezervisanja, a samim tim i nivo profitabilnosti. Dakle, banke u BiH, odlukom entitetskih bankarskih agencija o ograničenom rastu kamatnih stopa na kreditne plasmane, imaju određen vid podzakonske norme koja ograničava njihovo poslovanje u skladu sa tržišnim uslovima i novi vid opterećenja kroz dodatni porez na dobit bi potencijalno bio značajan opterećavajući faktor za poslovanje, osobito uzimajući u obzir usporenu ekonomsku aktivnost u 2023. godini.“, potcrtava Zametica.
Osvrćući se, pak, na iskustva zemalja koje su se odlučile na dodatno oporezivanje banaka, ona pojašnjava obje strane te medalje, odnosno moguće pozitivne i negativne efekte takvog poteza.
Bankarski sektor BiH od evropskog razlikuju dvije ključne karakteristike – blaži rast kamatnih stopa, odnosno njegovo ograničenje na dva posto, podsjećaju domaći bankari
“Kao što je prethodno istaknuto, povećana profitabilnost banaka, kroz veće ostvarenje neto kamatnih prihoda, poslijedica je regulatornih odluka ECB-a koje su komercijalne banke slijedile, a sve s ciljem obuzdavanja ubrzane inflacije u euro području. U tom kontekstu, ECB planira da suzbijanjem inflacije u prihvatljive okvire dođe do postepenog snižavanja referentnih kamatnih stopa, što će značiti da bi komercijalne banke trebale pratiti tu dinamiku kretanja kao i u primjeru rasta referentnih stopa. Samim tim, potreba za dodatnim oporezivanjem profita bi bila eliminisana.
Ipak, veliki broj zemalja unutar EU, ali i u našem okruženju, razmatraju pitanje poreza na povećanu profitabilnost banaka. Naprimjer, Italija je uvela oporezivanje ovogodišnjeg profita banaka sa 40 posto i prihodom od tog poreza će pomoći imaocima hipotekarnih kredita i smanjiti porez građanima. Slovenija planira dodatno oporezivanje banaka u iznosu od 0,2 posto bilansne sume za period od pet godina, a s ciljem da prikupi dodatna sredstva koja će dijelom pomoći u sanaciji od nedavnih poplava. U zemljama okruženja, kao što su Hrvatska i Srbija, vodi se javna rasprava o potrebi dodatnog oporezivanja profita banaka zbog izraženog rasta neto kamatnog prihoda.
S druge strane, potencijalna negativna dimenzija bi mogla biti smanjena likvidnost banaka i ugrožavanje finansijskog sistema u cjelosti ukoliko bi se porez na dodatnu profitabilnost uveo kao trajna kategorija“, primjećuje Zametica.
Potencijalni rizici
Na mogućnost dodatnog oprezivanja banaka blagonaklono ne gledaju ni regulatori domaćeg bankarskog tržišta, koji također opažaju da takvi potezi potencijalno mogu donijeti više štete nego koristi. Iznoseći svoje stajalište u vezi sa eventualnim uvođenjem dodatnog poreza na dobit komercijalnih banaka u našoj zemlji, iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) u kontekstu bankarske supervizije i regulatornog okvira prvenstveno naglašavaju “potrebu ujednačavanja pristupa prema pravilima koja se dominantno primjenjuju u Evropskoj uniji“. Pritom tekođer konstatiraju da je “ključni zadatak prilagođavanje pristupa naših institucija procesima i ciljevima EU integracija“ te da “dodatna ili privremena odstupanja, u bilo kojem segmentu, mogu biti teret kod naknadnog usklađivanja“.
“U strateškom i političkom smislu važno je uzeti u obzir i činjenicu da su sjedišta bankarskih grupacija, banaka koje imaju značajan ili sistemski tržišni udio na našem tržištu, u Evropskoj uniji. Poslovni ambijent treba biti usporediv sa onim u EU, pa i poslovno relevantnim državama naše regije.
Izdvojene ili pojedinačne prakse koje su trenutno specifičnost neke porezne jurisdikcije, čak ako je ona i dio EU, mogu imati rizike i slabosti koje nama nisu u potpunosti poznate. Mogu se pojaviti temeljne nejasnoće, a prva je šta se zapravo dodatno mjeri ili oporezuje?!
Također, važno je izbjeći diskriminatorne pristupe u odnosu na druge sektore ekonomije, što bi potencijalno ostavilo prostora za dugoročne pravne rizike i štete za državu. Općenito, ako se nadamo rastu ulaganja, poslovni ambijent mora uključivati pravnu i poreznu izvjesnost. Fragmentacija u politikama prema određenim segmentima ekonomije ili unutar naše regije, može donijeti značajne nove rizike za ekonomiju“, upozoravaju iz Agencije u izjavi za Business Magazine.
Izdvojene ili pojedinačne prakse koje su trenutno specifičnost neke porezne jurisdikcije mogu imati rizike i slabosti koje nama nisu u potpunosti poznate, upozoravaju regulatori
Pojašnjavajući u kojoj mjeri se na domaćem tržištu uopće može govoriti o ekstraprofitu banaka, iz Agencije, uz opasku da ta institucija “u svakoj prilici naglašava potrebu jačanja poslovnih modela banaka koji će rezultirati razumnom, održivom i dugoročnom profitabilnošću“, napominju da su promjene u nivou profitabilnosti vidljive u većini bankarskih sistema u Evropi, za šta je, kako preciziraju, “primarni razlog opće povećanje nivoa aktivnih kamatnih stopa i posebno povoljniji uslovi držanja novca kod centralnih banaka“.
“Cijene izvora finansiranja (depozita) ostaju stabilne i niske, a promjena uslova je izvjesna u tekućoj i narednim godinama.
U periodu do 2022. godine, držanje novca kod centralnih banaka je predstavljalo trošak za banke, što se u određenoj mjeri prenosilo i na deponente. Mjere suzbijanja inflacije dovode do promjena u strukturama bilansa, prihoda i troškova, što rezultira, kratkoročno, pojačanom profitabilnošću.
U planskim dokumentima Vlade RS ne nalazi se donošenje zakona koji bi dodatno oporezivao dobit banaka ili privrednih društava
Izvjesno je da potencijalni rizici i troškovi, koji će pratiti ekonomske poremećaje u budućnosti, nisu primjereno prepoznati u trenutnim poslovnim rezultatima evropskih banaka. Upravo iz navedenih razloga, Agencija insistira na primjeni privremenih odluka koje imaju za cilj održavanje stabilnosti i ublažavanje rizika koji su posljedica globalnih poremećaja, u mjeri u kojoj je to moguće.
Dodatno, profitabilnost se mora ocjenjivati prema parametrima efikasnosti i u odnosu na rast aktive i kapitala banaka. Dugoročnu ulogu banaka i značaj zdravlja finansijskog sistema ne treba zanemariti“, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Na sličan način rezonuju i u Ministarstvu finansija RS, odakle u izjavi za Business Magazine potvrđuju da se “u planskim dokumentima Vlade ne nalazi donošenje zakona koji bi dodatno oporezivao dobit banaka ili privrednih društava“.
Alternativne mjere
“Republika Srpska je protekih godina s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, prouzrokovanih prije svega globalnim finansijskim kretanjima, realizovala niz mjera za poboljšanje standarda građana, bez povećanja poreza, čak uz određene olakšice.
Poreski klin, koji odražava poresko opterećenje, odnosno učešće poreza i doprinosa u bruto plati, u RS iznosi 34,1 posto posmatrano za neto platu od 1.000 KM, a 2018. godine je iznosio 38,5 posto bruto plate. Zbirna stopa doprinosa na bruto platu iznosi 31 posto, dok u Federaciji BiH iznosi 41,5 posto, u Srbiji 35,05 posto, dok je u Hrvatskoj 36,5 posto.
Vlada je proteklih godina imala niz mjera za poboljšanje standarda građana, koje su obuhvatale i direktnu podršku u vidu povećanja plata i penzija, jednokratnih isplata osjetljivim kategorijama, ali i u realnom sektoru – u vidu podsticajnih mjera i poreskih olakšica.
Setom zakona o platama, koji su stupili na snagu od 1. avgusta 2022., povećani su platni koeficijenti u određenom procentu sa ciljem da svi zaposleni ostvare uvećanje neto plate od 100 KM u organima uprave, javnim ustanovama u oblasti zdravstva, javnim službama, osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Ministarstvu unutrašnjih poslova, institucijama pravosuđa, u oblastima kulture i visokog obrazovanja te studentskog standarda.
Jednokratne pomoći određenim kategorijama stanovništva radi ublažavanja posljedica inflacije – penzionerima u ukupnom iznosu od oko 36,1 miliona KM, boračkim kategorijama (43,1 milion KM), mladima (25,9 miliona KM), djeci poginulih boraca ( 3,8 miliona KM), socijano ugroženim licima (1,7 miliona KM), roditeljima sa četvoro i više djece (11,4 miliona KM). Mjere su obuhvatale i povećanje penzija za 13,5 posto, povećanje boračkih i socijalnih davanja za 13,5 posto, a u oblasti demografske politike usmjereno je 70 miliona KM za porodice sa četvero i više djece (750 KM i doprinosi mjesečno za 4.300 porodica).
Iz navedenog je vidljivo da Vlada u kontinuitetu vodi politiku pomoći najugroženijim građanima, uz istovremeno rasterećenje privrede kroz podsticaje ili poreske olakšice. Sve potencijalne mogućnosti prilagođavanja poreske politike ekonomskom stanju se redovno analiziraju u Ministarstvu. S tim u vezi ćemo u narednim mjesecima predložiti konkretne mjere za suzbijanje sive ekonomije u oblasti rada i plata, kojima bi bila obezbijeđena dodatna sredstva u Budžet RS“, pobrajaju iz Ministarstva finansija RS alternative uvođenju dodatnog poreza na dobit banaka.
Dugoročni ciljevi
“Agencija posebno ističe potrebu stalnog jačanja kapitala banaka.
U slučaju naše ekonomije, banke tradicionalno imaju vidljiv udio u stranim direktnim investicijama. Po strukturi, reinvestiranje dobiti raste po značaju, nasuprot ostalim modelima priliva kapitala.
Zahvaljujući aktuelnim dodatnim zahtjevima Agencije, smatramo da će banke veći dio ostvarene dobiti usmjeriti na ispunjavanje dodatnih kapitalnih zahtjeva i formiranje prihvatljivih obaveza (tzv MREL).
U uslovima kada u BiH ne postoji dovoljna spremnost za formiranje fonda za restrukturiranje banaka, smatramo da se profitabilnost banaka mora iskoristiti kao temelj za pripremu opcija potencijalnog restrukturiranja.
Nakon turbulencija na finansijskim tržištima u prvom kvartalu tekuće godine, cijena izvora finansiranja koji zadovoljavaju karakteristike prihvatljivih izvora (za potrebe MREL) značajno raste, pa profitabilnost predstavlja ključnu alternativu za naše banke koje imaju potrebu za povećanjem kapitala. U trenutku kada postoje značajne institucionalne i druge slabosti koje su karakteristične za BiH, prednost treba dati zakonskim rješenjima koja postižu dugoročne ciljeve i koristi za ekonomiju, nasuprot kratkoročnim povećanju javnih prihoda ili usmjeravanjima javne potrošnje“, sugeriraju iz Agencije za bankarstvo FBiH.
