Većina iznosa bila bi potrebna za ekspanziju vjetroelektrana na kopnu, solarni, a vodonikovi i geotermalni izvori bili bi dodatni stubovi strategije koja bi omogućila da se evropske potrebe za električnom energijom obezbijede isključivo iz obnovljivih izvora do 2030. godine.
Trebala bi još jedna decenija da se cijeli energetski sistem, uključujući grijanje koje trenutno pokreću nafta ili gas, prebaci na obnovljive izvore energije.
Ove brojke su visoke, ali se procjenjuje da su europske zemlje potrošile 792 milijarde evra u prošloj godini samo na status kvo sistema kako bi zaštitile potrošače od efekata energetske krize izazvane zapadnim sankcijama Rusiji i dobrovoljnim prekidom dotoka energenata.
Prošlog mjeseca evropski zakonodavci dali su konačno odobrenje pravno obavezujućim ciljevima za brže širenje obnovljive energije u ovom desetljeću.
Zakon podiže ciljeve EU za obnovljivu energiju, zahtijevajući da 42,5 posto energije Unije bude obnovljivo do 2030, zamjenjujući prethodni cilj od 32 posto.
