400 milijardi dolara poraslo zaduženje SAD dan nakon donošenja zakona
1% će porasti neodbrambena potrošnja 2025.
886 milijardi dolara iznosit će troškovi odbrane
Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden početkom juna potpisao zakon kojim se suspenduje ograničenje državnog duga do 1. januara 2025. godine, sredinom juna je američki državni dug je prvi put premašio 32 triliona dolara. Potpisivanju zakona kojim se sprečava prvo neizvršenje obaveza SAD, prethodili dugi pregovori koji su se, kako je to slikovito opisao CNN, u svakom trenutku mogli raspasti.
Vremenski rok za usvajanje zakona u Kongresu bio je izuzetno kratak sa malo prostora za greške, što je stavljalo ogroman pritisak na rukovodstvo demokrata i republikanaca. Na kraju, Kongres i Senat su uvojili zakon u roku od dva dana.
Limit zaduživanja
Potpisani zakon omogućava vladi SAD da pozajmljuje neograničena sredstva do 1. januara 2025. godine, kada se obustava gornje granice duga završava. To znači da Vlada može nastaviti plaćati usluge u SAD, kao što su socijalno osiguranje i Medicare, pozajmljivanjem novca u inozemstvu i efektivnim nagomilavanjem još većeg duga. Već prvog radnog dana nakon što je gornja granica duga ukinuta, federalno zaduživanje je poraslo za oko 400 milijardi dolara.
Ipak, granica od 32 triliona dolara pređena je devet godina ranije nego što su to predviđale prepandemijske prognoze, što odražava trilione dolara hitne potrošnje za saniranje uticaja COVID-19, zajedno sa sporim ekonomskim rastom.
Gornja granica duga je ukinuta nakon uzastopnih upozorenja Ministarstva finansija SAD da će, ukoliko se taj korak ne preduzme, zemlja propustiti svoje obaveze. Limit zaduživanja je dostignut još u januaru, a Trezor SAD je imao ograničen skup mjera koje je mogao primjeniti kako bi spriječio neizvršenje obaveza. I republikanci i demokrate izrazili su zabrinutost zbog državnog duga, ali nijedna stranka nije pokazala apetit da se pozabavi njegovim najvećim pokretačima, kao što su potrošnja na socijalno osiguranje i Medicare, američki državni program zdravstvenog osiguranja.
Gornja granica američkog duga dominirala je vijestima tokom prvih pet mjeseci 2023. godine, jer su finansijski stručnjaci predviđali strašne posljedice ako bi SAD prekoračile ograničenje potrošnje, koje je nametnuo Kongres. Ovoga puta, postignut je dogovor da se gornja granica zaduživanja ne ograničava na određeni iznos, kako je to bilo ranije, nego je limit potpuno suspendovan do 2025. godine.
Američki problemi sa servisiranjem državnog duga izazvali bi vrlo ozbiljne posljedice po američku, ali i svjetsku privredu, uključujući vjerovatno i više troškove posuđivanja, upozorio je u maju Međunarodni monetarni fond (MMF).
“Jedna od posljedica američkih problema sa plaćanjem i šire nestabilnosti u svjetskoj privredi moglo bi biti podizanje kamatnih stopa”, kazala je Julie Kozack, glasnogovornica MMF.
S obzirom da je američka ekonomija i dalje najveća ekonomija na svijetu, recesija izazvana neispunjenjem obaveza prelila bi se i na globalnu ekonomiju, koja je već oslabljena rastućom inflacijom, ratom u Ukrajini i posljedicama COVID-19.
A šta je, zapravo, ograničenje američkog duga?
„Ograničenje duga je ukupan iznos novca koji je vlada SAD ovlaštena pozajmiti kako bi ispunila svoje postojeće zakonske obaveze, uključujući socijalno osiguranje i Medicare beneficije, vojne plaće, kamate na državni dug, povrat poreza i druga plaćanja”, navodi se u opisu koje daje Ministarstvo finansija SAD.
Važna je napomenuti da podizanje gornje granice duga ne dozvoljava novu, neobuzdanu potrošnju od strane vlade. Gornja granica duga dozvoljava samo trošenje na obaveze za koje je američka vlada već ovlaštena da plati.
Dakle, državni dug uključuje plaćanje federalnih službenika, vojske, socijalnog osiguranja i Medicare, kao i kamate na državni dug i povrat poreza.
Republikanci su željeli zamrznuti ukupnu potrošnju na 10 godina, uz povećanje izdataka za odbranu i smanjenje drugih budžeta. Sporazumom se ne-odbrambena potrošnja održava na istom nivou naredne godine, sa porastom od jedan posto u 2025. Potrošnja na odbranu povećala bi se na 886 milijardi dolara, što predstavlja rast od tri posto u odnosu na ovu godinu. Povećanje izdataka za odbranu je ono što je predsjednik Biden želio, ali je ispod stope inflacije i ne ispunjava zahtjeve republikanaca.
Izdvajanja za finansiranje zdravstvene zaštite vojnih veterana, također, bi se povećala na čemu je insistirao predsjednik Biden.
Pošto je vanredno stanje u javnom zdravstvu zvanično okončano u maju, republikanci su se zalagali da sredstva pomoći koja nisu potrošena budu vraćena. Ured za budžet Kongresa procijenio je da će to iznositi oko 30 milijardi dolara.
Bez novih poreza
Glavni zahtjev republikanaca bio je da se pooštri dodjela socijalnih beneficija dodatnim uslovljavanjem, koje bi značilo da radno sposobni primaoci moraju raditi da bi dobili hranu i zdravstvenu pomoć.
Dobrobit na koju su ciljali republikanci uključivala je Medicaid (zdravstveno osiguranje za siromašne Amerikance), Program dodatne pomoći u ishrani (SNAP) i privremenu pomoć za porodice u potrebi (TANF).
Na kraju, Medicaid je ostao netaknut u postignutom dogovoru, ali je dob za one koji koriste program SNAP-u povećana sa 50 na 54 godine.
Republikanci su, također, insistirali na ukidanju 80 milijardi dolara u finansiranje poreske uprave, tvrdeći da će se koristiti za unajmljivanje vojske agenata koji će kontrolirati građane. Porezna uprava je tvrdila da bi sredstva koristila za modernizaciju sistema. Na kraju, postignut je dogovor da se namijenjena sredstva smanje za 20 milijardi dolara, a taj novac će biti preusmjeren na druge, neodbrambene troškove.
Dogovor uključuje i olakšanje procedure pokretanje projekata u oblasti energetske infrastrukture. Ovo je dugo zagovarao demokratski senator Joe Manchin iz Zapadne Virdžinije. Dogovor će u osnovi pojednostaviti proces ekološke revizije i potencijalno pokrenuti projekte u bržem vremenu. Naime, demokrati i republikanci se slažu da je potrebno predugo da se izgradi nova energetska infrastruktura, ali se ne slažu oko toga koji projekti bi trebali biti prioritetni. Republikanci žele više gasovoda i projekata fosilnih goriva, demokrate žele više čiste energije.
Republikanci su željeli ukinuti Bidenov plan o opraštanju studentskog duga, ali je ovaj plan, na kraju opstao. Sa druge strane, demokrate su imale za cilj novo povećanje poreza za bogate Amerikance, ali u konačnici – nema novih poreza.
Da ovaj dogovor nije postignut, američka ekonomija bi, a uz nju i svjetska, trpila snažne posljedice. U postojećoj situaciji, kada brojni ekonomisti još uvijek predviđaju recesiju u SAD krajem 2023, odnosno, početkom 2024. godine, neplaćanje duga značilo bi dolijevanje benzina na vatru. Kamatne stope bi značajno porasle, što bi dodatno pogoršalo ionako loše ekonomske uvjete. Nakon što je granica duga podignuta, inflacija i kamatne stope mogu nastaviti padati pa čak i držati američku ekonomiju izvan recesije.
SAD 78 puta podizale gornju granicu duga
Iako se činilo da dogovora republikanaca i demokrata neće doći, obje strane su slijedeći raniju tradiciju postigle “dvostranački sporazum koji je pravedan za sve. Naime, i republikanski i demokratski predsjednici imaju istoriju podizanja gornje granice duga.
Prema Ministarstvu finansija SAD, Kongres je podigao, proširio ili revidirao definiciju granice duga 78 puta od 1960. godine. T se desilo 29 puta kada je predsjednik SAD bio demokrata i 49 puta kada je republikanac stolovao u Bijeloj kući.
