Nakon dugogodišnjih nastojanja da “upumpavanjem“ svježeg novca i niskim kamatama intenziviraju usporeni ekonomski rast, centralne banke vodećih svjetskih ekonomija u posljednjih nekoliko mjeseci radikalno su primijenile svoje strategije i okrenuli se rastu referentnih kamatnih stopa kao prijekom lijeku za galopirajuću inflaciju. Iako takva politika nije dala rezultat, kreatori svjetskih finansijskih kretanja i dalje istrajavaju na kamatnom rastu, zanemarujući činjenicu da u ekonomske teorije koje siguriraju taj metod borbe protiv inflacije, nije ukalkulirano globalno ratno profiterstvo, koje je, nadovezano na sveprisutni ekonomski “lov u mutnom“ forsiran tokom pandemije korona virusa, od početka ruske agresije na Ukrajinu, ideja vodilja praktično svake karike u lancu snabdijevanja – od OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) do posljednjeg pijačnog trgovca. Zanemarujući praksu i činjenično stanje, na teoriji insistira i Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji prestavnici su već nekoliko puta pozvali nadležne institucije Bosne i Hercegovine da se pridruže trendu podizanja kamatnih stopa.
“Mi vidimo potrebu da se podignu kamatne stope u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, Centralna banka BiH trebala bi izvršiti prvi korak u tom pravcu s ciljem smanjenja velike razlike koja trenutno postoji između kamatnih stopa u BiH i eurozoni“, poručuju iz te finansijske institucije.
Ograničeni instrumenti
Centralna banka BiH ima ograničene instrumente monetarne politike s obzirom na aranžman valutnog odbora, ali ipak može uticati na kamatne stope na tržištu, smatraju u MMF-u
Na pitanje o konkretnim mjerama koje navedena sugestija podrazumijeva, posebno imajući u vidu ograničene nadležnosti Centralne banke, te može li se kao korak u traženom smjeru posmatrati početkom juna donesena odluka o povećanju naknada na obaveznu rezervu koje CBBiH plaća komercijalnim bankama, Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u našoj zemlji, za Business Magazine odgovara diplomatski uvijeno:
“Mi pozdravljamo nedavnu odluku Centralne banke o podizanju stope naknade na obaveznu rezervu koju plaća komercijalnim bankama.
Centralna banka BiH ima ograničene instrumente monetarne politike s obzirom na aranžman valutnog odbora koji je od ključnog značaja za makrofinansijsku stabilnost i stoga se mora zaštititi. Međutim, Centralna banka ipak može uticati na kamatne stope na tržištu kroz svoju monetranu politiku“.
Zbog čega je uopće nužno podizanje kamatnih stopa u BiH, s obzirom da se ta mjera ni u Evropskoj uniji niti u Sjedinjenim Američkim Državama nije pokazala kao efikasan mehanizam za suzbijanje inflacije, nedoumica je, koju Jewell razbija konstatacijom da su “centralne banke u mnogim naprednim ekonomijama i tržištima u nastajanju podigle kamatne stope, što je pomoglo u snižavanju inflacije.“
“Inflacija, iako bilježi pad od kraja 2022. godine, još uvijek je visoka, dok bazna inflacija (isključuje energiju i hranu) tek treba da pokaže jasnije znakove pada.
Centralne banke, stoga, trebaju održavati čvrstu monetarnu politiku sve dok bazna inflacija nedvosmisleno ne bude imala silaznu putanju prema postavljenim ciljevima.
Sa projekcijama inflacije koje pokazuju da će ona ostati dosta iznad ciljeva centralne banke i poslije 2024. godine, naša očekivanja su da će u narednim godinama kamatne stope na globalnom nivou ostati visoke. Kamatne stope u BiH također trebaju rasti, ne samo da bi pomogle u obuzdavanju inflacije, već i da bi spriječile odliv kapitala.
Također, fiskalne politike trebaju pomoći u borbi protiv inflacije obuzdavanjem tekuće potrošnje. Bez stabilnosti cijena nema ni robusnog, a ni održivog ekonomskog rasta“, rezimira Jewell.
Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, a CBBiH nema mogućnost direktnog uticaja na ponudu i potražnju za likvidnim sredstvima na međubankarskom tržištu, podsjećaju iz Centralne banke
U osvrtu na stavove MMF-a, iz Centralne banke BiH, prije svega podsjećaju da “stopa naknade koju definiše CBBiH nije referentna stopa i njome se teško, ako ikako, može uticati na određivanje visine kamatnih stopa u zemlji sa fiksnim deviznim kursom“.
“Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, a CBBiH nema mogućnost direktnog uticaja bilo na ponudu, bilo na potražnju za likvidnim sredstvima na međubankarskom tržištu.
U aranžmanu valutnog odbora politike trebaju biti, u najvećoj mogućoj mjeri, usklađene sa onim centralne banke sidrene valute. Stoga CBBiH ostaje opredijeljena ka usklađivanju politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka sa politikom referentnih stopa ECB-a u trendu, ali ne nužno i njihovim nivoima.
I dalje ćemo pažljivo pratiti trendove u međunarodnom okruženju i domaćem bankarskom sektoru te donositi odluke primjerene trenutnoj situaciji i očekivanim trendovima, u skladu sa svojim mandatom i raspoloživim instrumentima.
Stopa naknade CBBiH ne može uticati na visinu kamata
Ograničenje rasta kamtnih stopa je dalo efekte
Dosadašnjom izmjenom politike naknada koju je provodila CBBiH nismo uočili značajan uticaj na trošak finansiranja banaka, jer su depoziti dominantno domaći. Potencijalni rast kamatnih stopa na postojeće kredite sa varijabilnom kamatnom stopom i novoodobrene, trenutno je ograničen i visinom realnog raspoloživog dohotka, ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem nivou razvoja“, potctavaju iz Centralne banke BiH u izjavi za naš magazin.
Osim što je prilično upitne provodivosti i svrsishodnosti, inicijativa za podizanje kamatnih stopa u BiH je na prvi pogled i u koliziji sa sinhroniziranim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa kojima su još prošle jeseni entitetske agencije za bankarstvo praktično ograničile rast kreditnih kamata na dva procentna poena s ciljem “zaštite korisnika finansijskih usluga, stabilnosti bankarskog sistema u smislu kvaliteta kreditnog portfolija banaka te postizanja makroekonomske ravnoteže“.
“Nekoliko puta smo naveli da je Odluka o ograničenju rasta kamatnih stopa dala efekte i da se pokazala kao pravovremena, jer se teret rasta kamatnih stopa iz Evrope i SAD-a nije prelio na građane i privredu u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini“, kratko, s tim u vezi primjećuju iz Agencije za bankarstvo RS (ABRS), odakle u izjavi za Business Magazine napominju da ta instucija “nije nadležna da komentariše poslovnu politiku koju vodi Centralna banka BiH iz njene nadležnosti“, kao i da “ne može, ali i ne želi da se bavi preporukama MMF-a, jer cilj regulatora je da sačuva bankarski i finansijski sistem Republike Srpske stabilnim, likvidnim i dobro kapitalizovanim, što je po svim preliminarnim podacima na dan 31. mart 2023. i uradila“.
S druge strane, iz federalne Agencije za bankarstvo (FBA) apostrofiraju da “iz našeg ugla, ne postoji kolizija u ciljevima na koje upućuje MMF i našim ciljevima“.
“Mjere entitetskih agencija za bankarstvo usmjerene su na upravljanje rizicima koji su u vezi sa rastom kamatnih stopa. Učinkovitost mjera i nastavak primjene se ne dovodi u pitanje, ali se intenzivno razmatraju ostali rizici koji mogu biti naglašeni zbog fragmentacije u nivoima kamatnih stopa izvan BiH. Naš prvi odgovor na ostale rizike je ograničavanje opcija za rast izloženosti naših banaka prema drugim državama. Uvjeti za primjenu odluka koje jačaju upravljanje kreditnim rizikom i zaštitu korisnika finansijskih usluga se nisu mijenjali.
Mjere monetarne politike Centralne banke BiH mogu se provoditi bez efekata na učinkovitost odluka entitetskih agencija. Takav pristup je i poželjan i može očuvati povoljan poslovni ambijent, nivo tržišnih kamatnih stopa, te umanjiti ostale rizike koji su nužno vezani za nizak nivo kamatnih stopa“, za naš magazin objašnjavaju iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Na upit o tome koliko ekonomske logike bi uopće imalo podizanje kamatnih stopa u BiH, s obzirom da se ta mjera u EU i SAD-u nije pokazala kao naročito efikasan mehanizam za suzbijanje inflacije, federalni regulatori u prvom redu ukazuju da “i u uslovima razvijenih ekonomija, aktivnih kreditnih i monetarnih politika, upravljanje nivoima kamatnih stopa je ključni, ali ipak samo jedan od alata za djelovanje na inflaciju i privredni rast“.
Iako su monetarni stimulansi iz ranijeg razdoblja dali inflatornu energiju bez presedana, globalni okidači krize su u lancima snadbijevanja strateškim robama, potcrtavaju iz Agencije za bankarstvo FBiH
“Aktuelno smanjenje inflatornih pritisaka je očigledno rezultat podizanja referentnih stopa kada su u pitanju Fed i ECB. Ostaje naglašena neizvjesnost u smislu ritma, trajanja i dosega pooštravanja monetarnih politika.
Iako su monetarni stimulansi iz ranijeg razdoblja dali inflatornu energiju bez presedana, globalni okidači krize su u lancima snadbijevanja strateškim robama. Tu se trebaju tražiti i rješenja, posebno kada je u pitanju BiH“, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Sami bankari, pak, sugestije MMF-a komentiraju na nekoliko različitih nivoa, budući da, kako u izjavi za Business Magazine naglašava Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, “monetarne mjere u suzbijanju inflacije su polučile očekivani rezultat u EU i SAD-u, ali treba podvući da samo one nisu dovoljne kako bi se inflacija smanjila u relativno kratkom periodu, jer postoje mnogi drugi (prvenstveno negativni) uticaji koji nisu u sferi monetarnog, a drastično utiču na inflaciju“.
Kompleksan problem
“Taj proces uticaja na inflaciju mora biti evolucijski, a ne revolucijski. Kao evolucijski, zahtijeva dugoročnu strategiju, koja će se aktivno nadzirati u kratkoročnom periodu.
To nije jednostavan matematički problem koji se može riješiti jednostranim povećanjem ili smanjenjem pojedinačnog elementa. Kad bi to bilo jednostavno, problemi sa inflacijom i ne bi postojali.
Kreditna aktivnost, kao i cjelokupno povećanje aktive banaka u BiH, od početka godine su minorni. Nije došlo do rasta kredita koji bi negativno uticao na inflaciju. Banke imaju problem sa povećanjem nivoa kredita (posebno namjenskih), tako da nisu u mogućnosti povećavati kamate kako se povećavaju u EU. Sa druge strane, imaju prihod i sa depozitne strane, jer ih plasiraju po većim stopama nego što ih plaćaju u BiH, tako da i na taj način povećavaju profitabilnost i bez povećanja kamate na kredite“, kaže Kutle.
Objašnjavajući zbog čega je domaćim komarcijalnim bankama sužen prostor za praćenje evropske politike kamatnih stopa, on se posebno osvrće na korelaciju kredita i depozita.
U BiH je potražnja za kreditima ionako mala, konkurencija među bankama velika, tako da nije realno očekivati veće povećanje kamata, poručuju komercijalni bankari
“Na konferenciji sa MMF-om su se vodili cjeloviti razgovori o mogućnostima za suzbijanje inflacije. Jedna od mjera koja se poduzima su takozvani monetarni instrumenti – slijedeći tu logiku, iz MMF-a su sugerirali povećanje kamatnih stopa na kredite, ali i na depozite. U BiH su se podigle kamate na kredite kako su se dizale i u Europi, ali su na depozite ostale gotovo iste kao i prije mjera ECB-a.
Kamate na kredite ovise sa jedne strane o troškovima samih kredita ,a sa druge o potražnji za njima. U BiH je potražnja za kreditima ionako mala, konkurencija među bankama velika, tako da nije realno očekivati veće povećanje kamata.
Drugi bitan razlog su kamate na depozite, koje su izuzetno niske – samim tim i troškovi kredita su puno manji nego u EU.
MMF je sugerirao i povećanje kamata na depozite
Neizvjestan je doseg pooštravanja monetarnih politika
Banke raspolažu sa većom likvidnošću nego što im je potrebno, tako da sa komercijalne strane nemaju potrebu podizati kamatu na depozite. Generalno, takvo ponašanje banaka ne utiče pozitivno na smanjenje inflacije. Teoretski bi banke trebale podići tu kamatu, ali pošto su to profitabilne institucije, koje moraju voditi računa o profitabilnosti, samoodrživosti i solventnosti, nemaju razlog podizati kamate (sve dok su depoziti veći od kredita).
Centralna banka BiH je podigla malo kamatnu stopu, ali kao rezultat veće kamate po kojoj plasira novac vani, a ne kao mjeru suzbijanja inflacije. Takvo malo podizanje kamate Centralne banke BiH zasigurno neće smanjiti razliku u cijeni depozita u EU i BiH. Sa druge strane, povećanje kamate na obveznu rezervu Centralne banke BiH, u uvjetima ovakve likvidnosti, samo će dodatno povećati profitabilnost banaka“, poentira Kutle.
Mada iz bosankohercegovačkih organa vlasti na entitetskom i državnom nivou za sada odbacuju sugestije MMF-a o podizanju kamatnih stopa, ovisnost naše zemlje o toj finansijskoj instituciji upućuje na zaključak da će na kraju morati pronaći model za njeno uvažavanje i provedbu. Koliko će to uticati na inflaciju u BiH, jednu od najvećih u Evropi, ne može se predvidjeti ni sa približnom sigurnošću, ali se neke naznake mogu izvući iz iskustava eurozone i SAD-a. Od jula prošle godine, u pokušaju da inflaciju spusti na ciljanih dva posto, ECB je u nekoliko faza referentnu kamantu stopu povećala sa nula na četiri posto, a kamatnu stopu na depozite na 3,5 posto, najveću u posljednje 22 godine. U istom periodu, stopa inflacije u eurozoni je smanjena sa 8,9 na 6,1 posto. Američka centralna banka (Fed) od prošlog do ovog ljeta, u deset uzastopnih koraka, podigla je referentnu kamatnu stopu sa 2,5 na 5,25 posto, dok je istovremeno inflacija u SAD-u usporila sa 8,5 na četiri posto…
Uticaj na profitabilnost
Iz Agencije za bankarstvo FBiH negiraju mogućnost da se mjere koje predlaže MMF negativno odraze na kreditnu aktivnost i profitabilnost domaćih komercijalnih banaka.
“Naprotiv, prihodi od držanja novca kod centralnih banaka, u većini bankarskih sistema, povećavaju profitabilnost u ovom trenutku. To može dovesti do smanjenja potrebe za izlaganjem prema drugim privrednim sektorima ili stanovništvu. Mjere bi posebno imale smisla ukoliko bi kreditni rast u tekućoj godini višestruko premašio stopu privrednog rasta ili ukoliko bi se pojačalo izlaganje banaka prema tržištima koja su samo privremeno profitabilna“, obrazlažu iz Agencije.
Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, međutim, ima nešto drugačiji stav.
“Sama sugestija MMF-a je na teoretskoj razini. Ona bi sa jedne strane uticala na usporavanje ionako usporene kreditne aktivnosti, a sa pozicije depozita pozitivno uticala na inflaciju i standard građana, ali negativno na profitabilnost banaka, koje ostvaruju izniman porast profitabilnosti poboljšanjem poslovanja (smanjenje troškova) i zbog pozitivnog kretanja ukupnih kamatnih stopa“, smatra Kutle.
