Ako ispunjavate obaveze prema radnicima u smislu isplate plaća, plaćanja poreza i doprinosa i poštivanja svih drugih obaveza prema različitim nivoima vlasti u BiH (npr. onih 3.200 parafiskalnih nameta), šanse da budete predmet inspekcijskog nadzora su vrlo izgledne.
Ako godinama ne uplaćujete poreze i doprinose za svoje uposlenike, još ako ste kompanija u mješovitom (privatno-javnom-državnom) vlasništvu, imate izgledne šanse da za kršenje zakona (koje je propisao kanton, entitet, država) budete nagrađeni od tog istog nivoa vlasti – na način da se sredstvima onih koji uredno izmiruju obaveze prema državi isplati sve ono što vi niste uplatili.
Nedavno je, nekako ispod radara većine medija, objavljena informacija da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dobilo mišljenje sa rezervom od Ureda za reviziju institucija u FBiH za prošlu godinu. Jedan od razloga za ovakvo mišljenje jeste isplata gotovo milionskih iznosa kompanijama koje su u mješovitom vlasništvu (entet- vlade susjednih država- privatno) za penzionisanje radnika koji su stekli uvjete.
Revizori ukazuju na činjenicu da su sredstva isplaćena na osnovu Programa utroška sredstava Subvencije privatnim preduzećima za uvezivanje radnog staža kojeg je donijela Vlada FBiH 20. 12. 2022. godine.
Inače, kada je jedno od ovih preduzeća bilo pred gašenjem, od menadžmenta, sindikata, ali i dijela medija, glavni krivac za gašenje firme je bila Vlada FBiH (koja je u toj firmi imala isti procenat vlasništva kao i privatni vlasnici). Kako god, sada je ta ista Vlada FBiH preko Programa za privatne kompanije isplatila novac ovoj ugašenoj firmi, ali i još nekima za penzionisanje radnika.
Da se razumijemo, plaće radnicima (i to daleko veće od prosjeka u industriji) su uredno isplaćivane, a samo nekoliko dana pred gašenje firme direktorima je po osnovu sudskih presuda firma isplatila više od pola miliona KM.
Radnici i sindikati nisu se pretjerano bunili što im se ne uplaćuju doprinosi, a ni predsjedniku uprave nije bilo mrsko primati plaću veću od 20.000 KM dok je brod (čitaj firma) neumitno tonuo na dno.
Nekoliko godina kasnije, jasno nam je zašto se nisu bunili. Bivši direktor je oslobođen optužbi za nesavjesno poslovanje i traži otpremninu veću od pola miliona KM, radnicima koji trebaju u penziju uplaćen je iznos poreza i doprinosa (ne na minimalnu, nego na plaću koju su imali u firmi), novi vlasnik je pokrenuo dio proizvodnje.
Nažalost, ovo nije jedini, ali jeste najeklatantniji primjer kako se nagrađuje (ne)rad. Zaključak ćemo prepustiti Uredu za internu reviziju FBiH.
“S obzirom na to da je cilj Programa rješavanje socijalnog statusa radnika penzionisanjem, te da su za ove namjene osigurana sredstva u Budžetu FBiH, smatramo da sa aspekta efikasnog i racionalnog upravljanja javnim novcem nije primjereno ni opravdano odobravati sredstva za uvezivanje radnog staža po osnovu neizmirenih doprinosa za PIO koji su obračunati na bruto plaće veće od zakonom utvrđenih minimalnih bruto plaća u FBiH. Na ovaj način se nagrađuju, umjesto da se sankcionišu, preduzeća koja ne poštuju važeće zakonske propise i isplaćuju neto plaće bez doprinosa, te im se iz javnih sredstava doznačavaju sredstva za isplatu doprinosa, za plaće koje su znatno iznad minimalnih Zakonom utvrđenih”, naglasili su revizori.
