Čini se da zlatna groznica još od velike ekspanzije potrage za grumenima zlata u SAD sredinom 19. vijeka nikada nije potpuno splasnula, već je samo imala oscilacije.
Zlato posljednjih godina ponovo dominira tržištima, a cijena unce je trenutno 1.928 dolara, dok je, primjera radi, 2018. bila 1.300 dolara. Poznavaoci tvrde i da je nesumnjivo da će ta vrijednost rasti, dok će srebro i drugi plemeniti metali pratiti ovaj trend.
“Zlato je vodeći plemeniti metal za investiranje na tržištu kapitala i oni koji investiraju u njega, sigurno neće pogrešiti. Može se očekivati da zlato poraste na oko 2.000 dolara po unci, naročito ako se nastave ratna dešavanja i politika dedolarizacije koju sprovode određene zemlje svijeta”, rekao je Branislav Jorgić, berzanski analitičar.
Ocjena je i da je zlato jedno od najsigurnijih sredstava plaćanja, ali i štednje, jer ono ne gubi na svojoj vrijednosti tokom godina, za razliku od brojnih valuta.
Šta je doveo do rekordne cijene zlata?
Najveća cijena zlata u posljednjih nekoliko godina je zabilježena 2021. godine, kada je cijena za finu uncu dostigla skoro 2.100 dolara, a taj trend se nastavio uz manje oscilacije sve do danas. Tome je doprinijela pandemija koronavirusa, kao i nestabilna geopolitička situacija jer je prije svega toga tokom 2018/2019. godine zlato na svjetskim berzama koštalo oko 1.300 dolara.
“Zlato je rezervna valuta za štednju i interesovanje za zlato se povećava u uslovima ekonomskih i političkih kriza, pa tada investitori uglavnom napuštaju tradicionalne investicije u akcije i obveznice i svoju investicionu destinaciju traže u zlatu. U takvim uslovima dolazi i do rasta cijene”, objašnjava Jorgić.
Drugi faktor, kako navodi, koji trenutno utiče na kretanje cijene zlata je to što određene grupe zemalja koje ekonomski rastu pokušavaju da izađu iz dolara kao međunarodnog sredstva plaćanja.
“Treći momenat je taj što Kina, Rusija, pa i druge zemlje, povećavaju svoje rezerve u zlatu na uštrb deviznih rezervi koje su držali u dolarima”, kaže Jorgić.
Od janura u plusu 10 posto
Zlato je od početka 2023. godine poraslo više od 10 posto, a u periodu od marta do maja je drastično skočila vrijednost zlata na berzama i cijena po unci je prelazila 2.040 dolara.
Na naše pitanje kakva vrijednost zlata može da se očekuje u narednom periodu, Jorgić ne može sa sigurnošću da tvrdi ali dodaje da su dva faktora ključna. Prvi je taj da li će se ratna kriza u Ukrajini smiriti ili će doći do dalje eskalacije sukoba.
“Ukoliko dođe do eskalacije sukoba vjerovatno da će zlato biti na ovoj cijeni ili će eventualno brago cijena rasti jer će biti veća i tražnja. Takođe, dedolarizacija je proces koji sve više uzima maha, a od toga koliko će zemlje poput Kine, Indije, Južne Afrike nastaviti da izbacuju dolar iz svojih deviznih rezervi i iz međusobnog međunarodnog platnog prometa, zavisi i kretanje na tržištu plemenitih metala. Ukoliko one nastave tu politiku, a realno je očekivati da hoće, u tom slučaju zlato će takođe dobijati na vrijednosti. Znači, cijena zlata će u najmanju ruku otići na oko 2.000 dolara za finu uncu i realno se može očekivati rast cijena zlata”, naglašava Jorgić.
Države sve više kupuju zlato
Zbog bankarske krize i nestabilnosti nekada najjačih valuta, centralne banke velikih zemalja su posljednjih godina počele ubrzano da kupuju zlato, a u pitanju su najjače svjetske ekonomije poput Kine, Rusije, Indije, Turske i drugih.
“Kina je jedno vrijeme svoje devizne rezerve čuvala u dolarima i to prije svega u obveznicama SAD. Međutim, kako su se mijenjali odnosi u svijetu i na samoj relaciji Kina-SAD, oni su smanjivali količinu imovinu u tim obveznicama, a povećavali su količinu u zlatu”, pojasnio je Jorgić, dodajući da je to isto radila i Rusija koja je kupovala zlato da bi se pripremila za trenutna dešavanja.
I Srbija je kupila neke veće količine zlata u prethodnih godinu i po dana, što se ispostavilo da to nije bila loša odluka.
“Srbiji zlato služi kao zaštita od inflacije na duži rok, ono obezbjeđuje prinos, omogućava smanjenje rizika deviznih rezervi, ali je i garancija povjerenja u centralnu banku naročito u vrijeme nesigurnosti”, saopšteno je iz NBS.
Srebro prati kretanje zlata
Srebro je drugi najvažniji plemeniti metal u svijetu, a u trgovanju na berzi prati kretanje zlata. To se može vidjeti iz podataka po kojima je 2018. cijena srebra bila 14 eura, dok je sada oko 24-28 eura.
“Srebro ima veću upotrebnu vrijednost, u smislu da se više koristi u industriji, tako da će njegov značaj biti svakako veliki jer postoji trend rasta vrijednosti. Sa druge strane, zlato je vodeći metal za investiranje, pa oni koji hoće više da zarade i da podnesu veći rizik, to bi moglo da bude srebro”, zaključuje Jorgić.
