Istaknuto je da rezultati spoljnotrgovinske razmjene prerađivača mlijeka i mesa nisu zanemarivi jer na godišnjem nivou iznose 250 miliona KM. Ipak, globalna kriza, inflacija i nestašica mnogih inputa u proizvodnji imali su negativne učinke na gotovo sve proizvođače ovog sektora. Stoga je iznimno važno da nadležne institucije sarađuju s proizvođačima i osiguraju instrumente podrške privrednicima.
„Proizvodnja hrane je strateško pitanje za svaku zemlju, pa je neophodno uređenje zakonodavnog okvira prema potrebama industrije te određivanje prioriteta djelovanja u ovom sektoru. To su preduslovi za organizaciju planske proizvodnje i jačanje primarne proizvodnje koja će moći pratiti već razvijenu prerađivačku industriju te će se na taj način smanjiti zavisnost od prekomjernog uvoza primarnih proizvoda. Istovremeno, prehrambena industrija će obezbijediti snabdijevanje stanovništva u BiH i time izvršiti i supstituciju uvoza te poboljšati spoljnotrgovinski bilans BiH,“ rekao je predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković.
Na panelu je govoreno o situaciji u kojoj se nalaze izvozno orijentisane kompanije za preradu mesa i mlijeka u BiH te o instrumentima podrške koji doprinose unaprjeđenju njihovog poslovanja. Zaključeno je da je potrebno izmijeniti član 17 Zakona o veterinarstvu BiH, što podrazumijeva ukidanje obrazaca 2A i 2B koji prate pošiljke životinjskog porijekla namjenjenih ljudskoj ishrani i industrijskoj upotrebi i otpadnih animalnih materija koje se otpremaju prevoznim sredstvima u unutrašnjem prometu, jer predstavljaju ogromno finansijsko opterećenje prerađivačima. Osim toga, prerađivači godinama predlažu da se u slučaju pojave viškova sirovog mlijeka na tržištu, kao što je to trenutno slučaj, obezbijede sušare za zbrinjavanje istog u mlijeko u prahu. Dodatno, s obzirom da nema dovoljno sirovina, potrebno je povećati sirovinsku bazu za meso i određene bescarinske kvote za uvoz. Također, uz pomoć nadležnih institucija, potrebno je strateški razvijati stočni fond, ubrzano raditi na koracima izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja u EU prema zahtjevima privrednika, dok prerađivači istovremeno trebaju razvijati i proširivati paletu proizvoda s fokusom na proizvode s dodanom vrijednosti. Kako je istaknuto, neophodno je osposobiti još barem jedan granični BIP prijelaz, ulaganje u u opremu i modernizaciju proizvodnog procesa u prerađivačkom sektoru uz finansijske instrumente podrške od nadležnih institucija te ubrzati sve izvozne procedure u spoljnotrgovinskom prometu.
