U prisustvu više od 100 predstavnika regulatornih tijela, stručnjakaiz oblasti energetike, međunarodnog nevladinog sektora i razvojnihagencija te donosilaca odluka mikrokreditnog sektora, zaključeno je da je proces energetske tranzicije veoma kompleksan i zahtijevauključivanje i angažovanje svih interesnih strana. Ali bi se, zbogspecifičnosti države BiH, proces mogao odvijati i odozdo ka gore, a ne samo kako pokazuju primjeri u Evropi i regionu.
Iako postoji napredak kada je u pitanju regulativa i aktivnosti kojebi olakšale energetsku tranziciju, BiH značajno zaostaje u provođenju “Zelene agende za Zapadni Balkan” i donošenjuregulative koja bi olakšala transformaciju energetskog sektora.
Ostvarivanje ciljeva postavljenih do 2030. godine, koji podrazumijevaju značajan napredak u prelasku sa proizvodnjeenergije bazirane na fosilnim gorivima na proizvodnju energije izobnovljivih izvora, dovedeno je u pitanje zbog sporosti u donošenjuključnih zakona i odluka. Osim toga, uočen je i nedostatak stučnogkadra koji bi mogao uspješno provesti proces.
Učesnici Konferencije su se složili da bi mikrokreditni sektormogao biti značajan faktor u energetskoj tranziciji domaćinstava. Naročito u domenu osiguranja finansijskih sredstava za provođenjetranzicije, ali i informisanju i edukaciji stanovništva. Domaćinstvasu najveći potrošači energije u BiH, a mikrokreditni sektor je višeod 20 godina pružao značajnu podršku domaćinstvima sa niskimprihodima, u vidu kredita za preduzetništvo i unapređenje uslovaživota, uključujući stanovanje te raznih vidova savjetovanja i edukacije.
Sa 600 poslovnih jedinica diljem BiH i više od 2.000 zaposlenih, koji dobro razumiju prilike na terenu i probleme ovog segmentadruštva, mikrokreditni sektor može dati značajan doprinos u osiguranju energije iz obnovljivih izvora najvećem potrošačuenergije – domaćinstvima.
Iako postoje različiti modeli finansiranja energetske tranzicije, mikrokreditni sektor već više od decenije uspješno osiguravadomaćinstvima sa niskim primanjima finansiranje za unapređenjeenergetske efikasnosti stambenih jedinica.
Građanska energija i energetske zajednice mogle bi biti put provođenja energetske tranzicije koja će startati od domaćinstava, omogućavanjem domaćinstvima da proizvode vlastitu energiju. Tehničko-tehnološka rješenja postoje i sve su pristupačnijaprosječnom građaninu BiH.
Također, BiH raspolaže stručnim kadrom koji ima kapacitet da pruži pomoć kako domaćinstvima u projektovanju i instaliranjusistema za vlastitu proizvodnju energije, tako i mikrokreditnomsektoru za obuku osoblja i dizajniranje odgovarajućih kreditnihproizvoda. Istaknuto je da se subvencioniranje kamate od stranevlasti u dosadašnjim projektima pokazalo kao odličan način da se mikrokrediti učine dostupnim i stanovništvu sa najnižim prihodima.
Istaknuto je da postoje rizici provođenja energetske tranzicije, poput nedostatka sredstava, nepostojanja i nerazvijenostiodgovarajuće zakonske regulative koja bi olakšala proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nedovoljne informisanosti teedukovanosti stanovništva. Kao jedan od rizika je istaknuto i nedovoljno prepoznavanje značaja i potencijala mikrokreditnogsektora u rješavanju pitanja bitnih za društvo od strane regulatoranebankarskog finansijskog sektora.
Poseban naglasak je stavljen na zaštitu okoline pri provođenjuprocesa energetske tranzicije, jer ovako kompleksan proces trebaprovoditi pažljivo, kako bi se smanjio negativan uticaj na okolinu i sačuvao balans.
Konferencija “Energetska tranzicija domaćinstava”, samo je dioaktivnosti u okviru projekta “Unapređenje pristupačnog stambenogmikrofinansiranja za podršku klimatskoj adaptaciji i energetskojtranziciji u BiH”, koji se provodi od strane AMFI uz podrškuHabitat for Humanity, međunarodne nevladine organizacije vođenevizijom da svako zaslužuje pristojno mjesto za život.
Više detalja o konferenciji i zaključcima konferencije bit će uskorodostupno na web stranici i socijalnim mrežama Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH- AMFI www.amfi.ba .
