Rastući broj štediša tako je postao svjestan kako štednja u banci ne samo da nije isplativa, nego je postala i rizična. Kumulativna inflacija u zadnjih pet godina je viša od 20 posto, što znači da 1000 eura stavljenih u banku 2018. godine danas vrijedi gotovo petinu manje nego tada, a u budućnosti će vrijediti još manje. Uz to, držanjem novca u bankama štediše preuzimaju na sebe rizik od propasti tih banaka te financiraju njihove visoke profite koji probijaju rekorde.
Šta napraviti s novcem nakon povlačenja iz banaka?
Držanje novca u gotovini također nije isplativa opcija jer je i ona jednako pogođena inflacijom kao i štednja u banci pa se nameće pitanje – šta napraviti s novcem nakon što ga se povuče iz banaka?
Štediše se zadnjih godina u sve većoj mjeri okreću alternativnim oblicima štednje, a sve je popularnije ulaganje u investicijsko zlato kao oblik dugoročne štednje otporne na inflaciju i ekonomske nestabilnosti. Radi se o fizičkom zlatu u obliku zlatnih poluga i zlatnika koje je namijenjeno upravo štednji, oslobođeno je svih poreza, vrlo je likvidno i pruža visoku razinu neovisnosti štedišama.
No, najbitniji razlog zbog kojeg se štediše okreću zlato je visok prinos kojeg zlato nosi. Naime, cijena zlata u eurima u posljednjih je dvadeset godina narasla za oko 500 posto, što je u prosjeku više od 8.5 posto godišnje. Usporedimo li to s neisplativom štednjom u banci, ali i s većinom drugih oblika ulaganja, postaje jasno zašto je upravo investicijsko zlato sve traženija štednja, bez obzira na financijske mogućnosti štediša.
Što je točno investicijsko zlato i kako izgleda?
Investicijsko zlato isključivo je fizičko zlato koje dolazi u obliku standardiziranih zlatnih poluga i zlatnika visoke čistoće, a postoji širok spektar poluga različitih veličina, tako da se za svakoga može pronaći proizvod koji odgovara financijskim preferencijama pojedinaca. Takvo je zlato vrlo likvidno jer je cijenjeno svugdje u svijetu i može se zamijeniti za gotovinu po aktualnom tečaju.
