Ovo je deseto uzastopno povećanje u borbi protiv tekuće inflacije. Ključne kamatne stope sada su najviše od 2007. Fed je inače smirio zabrinutost oko bankarskog sektora i visokih potrošačkih cijena. Prema trenutačnim predviđanjima, ključna bi se kamatna stopa do kraja godine trebala zaustaviti na prosječnoj stopi od 5,1 posto. Šef Feda Jerome Powell naznačio je da je proces podizanja kamatnih stopa bliže kraju nego početku, što se može shvatiti kao moguća pauza u ovogodišnjim povećanjima na sjednici u lipnju. Istodobno je Europska centralna banka (ECB) povećala kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
Porast kamatnih stopa kojem svjedočimo u posljednjih deset mjeseci može biti dobra vijest za štediše, jer može donijeti veće povrate na ulaganja poput obveznica ili depozita. To ne mora nužno značiti loše vijesti za investitore na burzi. Ako kompanija dobro posluje i ima stabilan novčani tok, još uvijek može isplatiti dividende bez obzira na rastuće kamatne stope.
Kompanije s velikim dugom, osobito ako je dio duga varijabilan, obično su osjetljivije na uticaj rastućih kamatnih stopa na isplatu dividendi. To je zato što će morati plaćati veće kamate na svoje zajmove, što može smanjiti novčani tok dostupan za isplatu dividendi. Poduzeća s niskim zaduženjem i stabilnim novčanim tokom manje su osjetljiva na uticaj rastućih kamatnih stopa.
Time dolazimo do Ljubljanske burze, jer slovenske burzovne kompanije imaju dovoljno jake bilance i posluju uglavnom u sektorima koji im omogućuju stabilno i predvidljivo poslovanje, tako da mogu isplaćivati dividende na dovoljno visokoj razini. Domaće dionice inače nisu precijenjene u smislu vlastite profitabilnosti poslovanja, niti u usporedbi sa sličnim kompanijama u inozemstvu. Krka, Luka Koper, Petrol, obje osiguravajuće kuće, te NLB spadaju u krunu domaćih ulaganja, koju ove godine krasi i dividendni prinos. Ulaganja u domaće dionice svakako imaju svoje mjesto u širem investicijskom portfelju investitora s normalnom sklonošću preuzimanju rizika.
