Sa 6,1 na 3,4 posto smanjen globalni rast u 2022.
U 90 posto industrijskih zemalja usporavaju ekonomske aktivnosti
14 milijardi dolara procijenjeni su troškovi rekonstrukcije i obnove Ukrajine u 2023.
Proljetni sastanci odbora guvernera Grupacije Svjetske banke (WBG) i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) održani sredinom aprila u Washingtonu okupili su predstavnike centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, parlamentarce, menadžere iz privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademsku zajednicu – u vrlo izazovnom trenutku za svjetsku ekonomiju.
Kako je u uvodenom izlaganju istaknuo David Malpass, predsjednik Svjetske banke, ovogodišnji sastanak održan je u vrijeme kada globalnu ekonomiju opterećuje više faktora.
“To uključuje rusku invaziju na Ukrajinu, rastuće kamatne stope, stres u bankarskom sektoru, neodrživ nivo duga, visoke cijene nafte i stalnu inflaciju. Promjene politike širom svijeta su od vitalnog značaja za povećanje rasta i proizvodnje. Diskusije sa dioničarima Svjetske banke dale su znake napretka u pogledu potrebe za većom transparentnošću duga, povećanim razvojnim finansranjem, uticajnijim klimatskim mjerama i oštrijim fokusom na viziju i misiju Grupacije Svjetske banke. Naše članice su odobrile mjere koje mogu osigurati dodatnih do 50 milijardi dolara kreditnog kapaciteta IBRD-a u narednih 10 godina. U potpunosti je prepoznat značaj ulaganja privatnog sektora. Ovo je još uvijek daleko ispod potreba za resursima za razvoj i klimu. Rješavanje ovih potreba zahtijevat će se globalni napor”, kazao je Malpass u uvodnom obraćanju.
Usporavanje ekonomskih aktivnosti
Tokom proljetnog sastanka učesnici su raspravljali o pitanjima od globalnog značaja, uključujući svjetsku ekonomsku perspektivu, iskorjenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i djelotvornost pomoći. Održano je i niz seminara, regionalnih brifinga, konferencija za novinare i drugih događaja fokusiranih na globalnu ekonomiju, međunarodni razvoj i svjetski finansijski sistem.
“Naš odbor i zemlje članice trebale bi se nastaviti fokusirati na obnavljanje rasta, ublažavanje siromaštva, stvaranje širokog napretka koji podiže životni standard, rješavanje klimatskih troškova i omogućavanje protoka kapitala što je efikasnije moguće”, smatra Malpass.
No, aktuelna situacija ne daje baš puno prostora za optimizam. Prognoze rasta svjetske ekonomije u ovoj godini nisu nimalo vedre. Očekuje se dosta usporen ekonomski rast u narednih nekoliko godina, jedan od najslabijih u posljednjim decenijama. Uz sve to treba dodati i napomenu da polovinu svjetskog ekonomskog rasta u 2023. godini osiguravaju Indija i Kina.
“U 2021. godini smo imali snažan oporavak. Nakon toga je uslijedio veliki šok sa ruskom invazijom na Ukrajinu i njene dalekosežne posljedica. Globalni rast u 2022. gotovo je prepolovljen, sa 6,1 na 3,4 posto. Takav usporen rast će se nastaviti i u ovoj godini, uprkos otpornim tržištima rada i snažnoj potrošačkoj potražnji. I uz značajno poboljšanje stanja u Kini, očekujemo da će svjetska ekonomija porasti za manje od tri posto u 2023. godini”, kazala je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.
Iz MMF-a je naglašeno da bi rastuće geopolitičke tenzije i rezultirajuća fragmentacija globalne ekonomije mogli povećati rizike finansijske stabilnosti i potencijalno smanjiti globalnu ekonomsku proizvodnju za između 0,2 i sedam posto.
Georgijeva je upozorila da ekonomske aktivnosti usporavaju u 90 posto industrijskih zemalja, što vrijedi i za eurozone, gdje će kamatne stope izvršiti pritisak a potražnju. Iz MMF-a hvale strogu monetarnu politiku centralnih banaka kojima poručuju da ustraju i nastave borbu protiv visoke inflacije.
“Oporavak kojem se toliko nadamo, snažan oporavak, još nam izmiče. Zato što imamo problem sa inflacijom. To znači da centralne banke održavaju visoke kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a to je prepreka za obnovljene izglede za snažan rast”, kazala je Georgieva.
No, na sastanku je istaknuto da samo snižavanje kamatnih stopa neće riješiti problem inflacije.
“To bi značilo da će ljudi trpiti posljedice inflacije, da će dolar gubiti na vrijednosti, da će stopa inflacije ponovo porasti, a to najviše šteti siromašnima. Tako da mislim da cilj mora biti pronalazak načina za uspostavljanje okruženja sa niskom inflacijom i stabilnim dolarom u budućnosti”, kazao je Malpass.
I dok iz MMF-a i Svjetske banke nemaju optimistične prognoze, u Njemačkoj se procjenjuje blagi rast najveće evropska ekonomija ove godine – za 0.3 posto. Prognoze za narednu godinu su nešto optimističnije i iznose 1,5 posto. Međutim, inflatorni pritisci popustit će tek naredne godine, kada bi stopa inflacije trebala pasti na 2.4 posto.
“Stopa inflacije 2023. godine bit će samo malo niža od prošlogišnje, u prosjeku šest posto. Tek u idućoj godini će vjerovatno pasti na 2,4 posto”, smatra Timo Wollmershauser sa Leibniz instituta za ekonomska istraživanja pri Univerzitetu u Minhenu.
Američki predsjednik Joe Biden kazao je da su SAD ostvarile napredak u borbi protiv inflacije. Kazao je da je godišnja inflacija od ljeta pala za oko 30 posto, na osnovu niske nezaposlenosti i stabilnog rasta.
Ohrabreni usporavanjem inflacije, među svjetskim zvaničnicima se više govori da je svijet izbjegao recesiju. No, ekonomisti se ne slažu i upozoravaju da je prerano za radovanje.
“Mislim da će doći do recesije u drugoj polovini 2023. Mislim da ćemo imati recesiju u trajanju od šest mjeseci, možda tri kvartala, odnosno devet mjeseci, prije nego što inflacija padne na nivo koji Centralna banka može tolerirati”, kazao je Gry clide Hufbauer, istraživač Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.
Neizostavna tema ovogodišnjeg proljetnjeg sastanka je bila situacija u Ukrajini.
Govoreći na trećem ministarskom okruglom stolu za podršku Ukrajini, predsjednik Evropske investicijske banke EIB Werner Hoyer je predstavio novu Inicijativu EU za Ukrajinu, koja predviđa uspostavljanje Povjereničkog fonda koji će omogućiti članicama EU, Evropskoj komisiji, kao i drugim zemljama i donatorima za podršku rekonstrukciji i oporavku Ukrajine.
“Opstanak Ukrajine ne zavisi samo od municije i oružja, već i od održavanja ekonomije. To je naš fokus”, rekao je Hoyer.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal pozdravio je ovu inicijativu naglašavajući da je Ukrajini hitno potrebna međunarodna podrška u finansiranju brzog oporavka. “Prema nedavnoj Rapid Damage and Needs Assessment (RDNA2), troškovi rekonstrukcije i obnove u 2023. godini iznose 14 milijardi dolara. Prioritetne oblasti su energetika, stanovanje, kritična, društvena infrastruktura i privatni sektor. A nova inicijativa EU za Ukrajinu može igrati važnu ulogu u obnavljanju Ukrajine od razornih posljedica vojne agresije”, rekao je Šmihal.
Svjetska banka mijenja prioritet?
Jedno od pitanja koje se našlo na dnevnom redu proljetnjeg sastanka je i reforma
Multilateralne razvojne banke MDB, u kontekstu efikasnijeg odgovora na potrebe najugroženijih zemalja svijeta.
Svjetski lideri, na čelu sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i premijerkom Miom Mottley sa Barbadosa, zajedno sa ekipom stručnjaka za razvoj žele MDB učiniti bankom koja će u značajnijoj mjeri pomoći siromašnim zemljama koje se bore sa klimatskim promjenama.
Iz MDB je predstavljena vlastita vizija transformacije, kao odgovor na pozive SAD i drugih na akciju. Najveći dioničari MDB su odobrili neke početne reforme, uključujući sporazume da se banci dozvoli da pozajmljuje više novca i privuče više privatnih investicija.
No, ono na što upozoravaju mediji nakon sastanka jeste mogućnost da dođe do turbulencija unutar same Svjetske banke, a u vezi je sa određivanjem prioriteta. Zapad je odlučio da klimatske promjene budu najvažniji prioritet Svjetske banke. Politico upozorava da “ovo predstavlja dramatičan pomak koji nije uzeo u obzir prioritete većine svojih klijenata, koji su u velikoj većini koncentrisani u ono što se naziva svijetom u razvoju – a što zaista znači niz zemalja čije je stanovništvo zarobljeno u siromaštvu ili, u najboljem slučaju, ima niži nivo prihoda. Ovako dramatična promjena u dnevnom redu banke predstavlja još jednu vrstu antidemokratskog ponašanja institucije – onog koje diktira da prioriteti bogatih zemalja koje je finansiraju ne samo da moraju uvijek prevladati, već su i izvan razmatranja ili rasprave”.
Tim prije što će rješavanje problema koje donose klimatske promjene tranzicijom svjetskih energetskih mreža, automobila i industrije na zelenije izvore koštati trilione, a zapadni finansijski lideri trenutno baš i nemaju želju za velikom novom potrošnjom.
Ajay Banga dolazi na čelo Svjetske banke u kritičnom trenutku
Novi predsjednik Svjetske banke koji će u narednim mjesecima preuzeti dužnost je Ajay Banga, 63-godišnji Amerikanac rođen u Indiji i dugogodišnji izvršni predsjednik kompanije Mastercard. Banga je bio jedini kandidat za ovu dužnost. Slijedeći tradiciju banke, Sjedinjene Države su kandidirale Banga, a mediji ističu da nije bilo nikakve javne debate o tome ko bi bio najpogodniji da vodi multinacionalnog zajmodavca za razvoj, niti bilo kakve otvorene debate o prioritetima za banku ili strategije vodstva.
“Ajay je jedinstveno sposoban da vodi Svjetsku banku u ovom kritičnom trenutku u istoriji. Ima neophodno iskustvo u mobilizaciji javno-privatnih resursa kako bi se uhvatio u koštac sa najhitnijim izazovima našeg vremena, uključujući klimatske promjene”, kazao je američki predsjednik Biden najavljujući nominaciju Ajay Banga za mjesto predsjednika Svjetske banke.
