25 miliona tona hrane izvezeno iz ukrajinskih luka od augusta 2023.
47% ukrajinskih žitarica otišlo u bogate zemlje
Više od 800 brodova prevozilo je hranu iz ukrajinskih luka
Sporazum koji Ukrajini omogućava izvoz miliona tona žitarica preko luka u Crnom moru je produžen, uprkos aktuelnom sukobu sa Rusijom.
Naravno, kao i većina drugih aktuelnih tema između Ukrajine i Rusije, detalji pregovora o produžetku sporazuma do posljednjeg trenutka bili su vrlo napeti. Za početak, neposredno po zaključenju sporazuma o produženju izvoza žitarica iz Ukrajine, nije precizirano na koji vremenski period se potpisuje novi sporazum.
Dok je zamjenik ukrajinskog premijera Aleksandr Kubrakov insistirao da je sporazum produžen za 120 dana, zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Rusije rekli su ruskoj novinskoj agenciji Tass da je produženje dogovoreno samo za 60 dana.
Ujedinjeni narodi i Turska pomogli su u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica u julu prošle godine, a i sada su posredovali u produženju njegovog važenja.
“Ovaj dogovor je od vitalnog značaja za globalno snabdijevanje hranom. Zahvaljujem Rusiji i Ukrajini, koje nisu štedjele napore za novo produženje sporazuma, kao i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija”, rekao je Erdogan.
Koliko važi sporazum?
No, ni UN, a ni turski predsjednik Recep Tayip Erdogan nisu mogli potvrditi dužinu trajanja novog produžetka sporazuma, a BBC News je napomenuo da je “Rusija upozorila da neće dozvoliti da se sporazum produži, osim ako se sankcije Moskvi ne ublaže”.
Vasilij Nebenzia, ruski ambasador pri UN, izjavio je da EU, Velika Britanija i SAD imaju dva mjeseca da ukinu sve sankcije usmjerene na ruski poljoprivredni sektor, ako žele nastavak provedbe sporazuma.
Moskovski zvaničnici tvrde da ruski proizvođači mogu izvoziti više hrane i đubriva u ostatak svijeta, ali kaže da ih zapadne sankcije sprečavaju.
Iako izvoz hrane i đubriva nije ciljan sankcijama, Rusija kaže da ograničenja plaćanja, osiguranja i prijevoza otežavaju izvoz. Rusija je najveći izvoznik pšenice na svijetu, sa 19 posto udjela na svjetskom tržištu. Njen izvoz pšenice se povećao u protekloj godini, navodi poljoprivredni konsultant Sovecon.
Rusija se nakratko povukla iz sporazuma u novembru prošle godine, optužujući Ukrajinu da je napala njenu flotu na Krimu, ali se ponovo pridružila nekoliko dana kasnije.
Inicijativa za crnomorsko žito prvi put je dogovorena u julu 2022. godine kao dio globalnih zajedničkih napora. Usred rastućih tenzija pred kraj 2022. godine, u novembru je dogovoreno produženje sporazuma za još 120 dana. Uoči isteka četiri mjeseca od prvog produženja sporazuma, Rusija je upozorila da neće dozvoliti da se on produži, ukoliko se ne ublaže sankcije Moskvi.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žitarica, ali su brodovi ruske ratne mornarice blokirali pristup lukama u Crnom moru, nakon invazije u februaru prošle godine.
Zemlje koje imaju problem sa snabdijevanjem hranom, poput Jemena, u značajnoj mjeri se oslanjaju na uvoz iz Ukrajine.
Prema podacima UN, sporazum je do sada omogućio da oko 25 miliona tona hrane iz ukrajinskih crnomorskih luka stigne na svjetska tržišta. Ukrajina je glavni svjetski izvoznik suncokreta, kukuruza, pšenice i ječma. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, snabdijevanje hranom bila je posebno upitno u zemljama Bliskog istoka i Afrike koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ukrajinsko žito, a UN kažu da su cijene osnovnih namirnica u ovim regijama porasle u prosjeku za 30 posto.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da se 44 miliona ljudi u 38 zemalja suočava sa “vanrednim nivoom gladi”.
“Zvaničnici UN-a bili su zabrinuti zbog Roga Afrike, gdje je suša dovela ove zemlje u stanje gladi, a nedostatak žitarica je pogoršavao stvari”, kaže Richard Gowan iz Međunarodne krizne grupe, koja radi na sprečavanju sukoba.
Nakon potpisivanja prvog sporazuma u julu 2022. godine, teretnim brodovima je omogućeno da sigurno prolaze kroz Crno more do i iz luka Odesa, Černomorsk i Južni/Pivdenji.
Prve isporuke žitarica počele su početkom augusta, koridorom dužine 310 nautičkih milja i širine tri nautičke milje.
Najbogatijima najviše žita
Prema Zajedničkom koordinacionom centru UN-a (JCC), koji nadgleda šemu, više od 800 brodova napustilo je ukrajinske luke u proteklih osam mjeseci, prevozeći oko 25 miliona tona žitarica i drugih namirnica, kao i đubriva. Postizanje ovog dogovora bio je jedan od presudnih faktora koji je uticao na smanjenje cijena hrane na svjetskom tržištu.
Ukrajina izvozi 30 posto manje hrane nego prije početka ruske invazije, prema podacima Ministarstva poljoprivrede Ukrajine. Smanjenje je uzrokovano dijelom zbog činjenice da poljoprivrednici proizvode manje hrane, zbog borbi koje se vode na značajnom dijelu teritorije Ukrajine.
Međutim, ukrajinska vlada kaže da Rusija odgađa prolazak teretnih brodova koji dolaze u crnomorske luke radi preuzimanja poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Prema sporazumu, Rusija ima pravo pregledati brodove kako bi se uvjerila da ne unose sumnjivi teret u Ukrajinu, poput oružja.
“Ukrajina je optužila Rusiju da je previše izbirljiva u inspekcijama. Na ulazu u Crno more obično se može vidjeti kolona od oko 100 brodova”, kaže Bridget Diakun, iz brodarskog časopisa Lloyds List.
Prema podacima koje je objavio UN, samo oko četvrtine ukrajinskog izvoza hrane odlazi u najsiromašnije zemlje svijeta. Najveći procenat izvoza ili oko 47 posto je otišao u “zemlje sa visokim dohotkom” kao štu su Španija, Italija i Holandija. U “zemlje sa višim srednjim prihodima” poput Turske i Kine ukupno je izvezeno oko 26 posto ukrajinskih žitarica, a 27 posto je otišlo u “zemlje sa niskim i nižim srednjim prihodima” poput Egipta, Kenije i Sudana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je Ukrajinu, jer ne izvozi više svojih prehrambenih proizvoda u zemlje u razvoju. Međutim, iz UN su saopćili da je izvoz pomogao siromašnim ljudima širom svijeta, jer je smirio međunarodna tržišta hrane, stavljajući cijene hrane pod kontrolu.
U 2022. godini više od polovine pšenice koju je nabavio Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda došlo je iz Ukrajine.
U periodu od augusta do kraja prošle godine, 13 brodova iz Ukrajine su posredstvom Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda prevezli više od 380.000 tona pšenice siromašne zemlje, poput Etiopije, Jemena, Džibutija, Somalije i Afganistana.
Zato iz UN naglašavaju da ostaju u potpunosti posvećeni Inicijativi za crnomorsko žito, kao i naporima da se olakša izvoz ruske hrane i đubriva. U saopćenju iz UN navedeno je da je FAO indeks cijena hrane koji pokriva korpu osnovnih životnih namirnica u padu 10 mjeseci uzastopno, od perioda kada je dostigao rekordni nivo u martu prošle godine, “jasno demonstrirajući pozitivan uticaj sporazuma na globalne cijene hrane”.
„Nastavak Crnomorske inicijative za žitarice je ključan za globalnu sigurnost hrane, jer se cijene i dostupnost žitarica i đubriva nisu vratili na predratne nivoe, što je izazvalo brojne poteškoće posebno u zemljama u razvoju“, zaključuje se u saopćenju iz UN.
Zbog krize ugroženo snabdijevanje hranom 345 miliona ljudi
Na dan kada je dogovoreno produženje sporazuma dva broda sa više od 96.000 metričkih tona kukuruza napustila su ukrajinske luke i odvezli svoj teret u Kinu i Tunis.
Ukrajina i Rusija su i ključni svjetski dobavljači pristupačnih prehrambenih proizvoda od kojih zavise zemlje u razvoju. Prekid u isporuci žitarica potrebnih za osnovne prehrambene proizvode u državama poput Egipta, Libana i Nigerije pogoršao je ekonomske izazove i milione ljudi odveo u siromaštvo ili nemogućnost nabavke hrane.
Prema Svjetskom programu za hranu UN-a, zbog krize se oko 345 miliona ljudi suočilo sa problemima u snabdijevanju hranom.
