Business Magazine i Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zajedno u projektu
Turistički dragulji BiH
Iako se Čapljina kao naseljeno mjesto prvi put spominje 1632. godine, njena historija doseže u daleko dublju prošlost – čak do neolita. U antičko doba, na njenom današnjem području, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim spisima, živjeli su ilirski narodi, među kojima su najuticajniji bili Ardijejci, po kojima je, kako vjeruje dio naučne zajednice, grad dobio i ime. Nime, latinska riječ ardea, koja u prijevodu znači čaplja, direktno asocira na pleme Ardijejci (Ardiaei), što ukazuje da su Slaveni po dolasku na čapljinsko područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana i preveli ga na svoj jezik. U srednjem vijeku, područje Čapljine bilo je dio Humske oblasti, koju je 1326. bosanskoj banovini priključio Stjepan II Kotromanić.
Za vrijeme osmanske vlasti Čapljina je bila selo, a gradske konture počela je poprimati tek po autrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine. Transformacije koje je Čapljina prošla kroz stoljeća ostavile su bogatu kulturno-historijsku baštinu, koja, zajedno sa širokom lepezom prirodnih ljepota, taj grad danas čine vrlo poželjnom i frekventnom turističkom destinacijom.
Bogata ponuda
“Čapljina može ponuditi obilnu turističku ponudu, počevši od Parka prirode Hutovo blato (jednog od najznačajnih staništa ptica močvarica), Mogorjela (ostataka ville rustice iz prvog stoljeća), Gabele (prema teoriji pokojnog Salinasa Pricea, drevne Homerove Troje), Počitelja (kamenog grada muzeja orijentalno-mediteranskog stila iz 15. stoljeća) i drugih okolnih mjesta, koji obogaćuju ukupni ambijent.
Prirodne ljepote, kulturno-povijesno blago, geografski položaj, komunalni red i opći krajolik, kao i novostvorene vrijednosti, svrstavaju ovaj grad u jedan od najljepših u BiH“, kažu za naš magazin iz Turističke organizacije Čapljinka.
Kakav turistički potencijal predstavljaju pobrojane znamenitosti, između ostalog ilustrira činjenica da ptičiji rezervat Hutovo blato plijeni pažnju svjetskih naučnika i zaljubljenika u prirodu još od druge decenije 19. stoljeća, kada su publicirani prvi međunarodni naučni radovi o flori i fauni tog kraja. Prije 52 godine, Hutovo blato je proglašeno močvarom od međunarodnog značaja, 1980. je uvršteno u međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara, a 1998. dodato i na listu međunarodno važnih staništa ptica. Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica u Evropi, koje je dom za 240 ptičijih vrsta, 44 vrste riba, 11 vrsta gmazova, sedam vrsta vodozemaca, više od 700 vrsta biljaka te neistraženog broja insekata, kukaca i gljiva, što, uz nepregledne mogućnosti odmora i rekreacije u prirodi, posjetiocima Hutovog blata omogućava i jedinstveno iskustvo foto-safarija.
Ljubitelji historije, pak, mogu uživati u arheološkom dragulju Mogorjelo, dobro očuvanoj rimskoj vili koja spada među najljepša zdanja kasne antike u Bosni i Hercegovini, zbog čega je 2002. druge proglašeno nacionalnim spomenikom. Na raspolaganju im je i Počitelj, također nacionalni spomenik BiH, koji se prvi put spominje u povelji napuljskog kralja Alfonsa V Aragonskog iz 1444. godine, a pretpostavlja se da ga je još 1383. izgradio bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Između ostalog, turisti se u tom gradu – muzeju mogu diviti srednjovjekovnoj Počiteljskoj tvrđavi, Šišman Ibrahim-pašinoj džamiji, medresi i hanu, te sahat-kuli i hamamu, kao i Kući Gavrankapetanovića, koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća pretvorena u likovnu koloniju.
Osim počiteljske zadužbine Ibrahim-paše, čapljinski kraj krase brojni drugi vjerski objekti izuzetne arhitektonske i historijske vrijednosti, među kojima su i još dva nacionalna spomenika – Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima iz 16. stoljeća, nekoliko puta rušene u ratovima i posljednji put obnovljene 2015. godine, te Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli, izgrađene 1864. godine, sa grobljem i spomen-kosturnicom
Turistima sa istraživačkim duhom, pak, maštu posebno golica Gabela, za koju pobornici teorije prema kojoj je mitska Troja obuhvatala područje od rijeke Cetine na istoku do Dubrovnika na zapadu, odnosno planine Ivan na sjeveru te otoke Brač, Hvar, Korčulu, Mljet, Lokrum i poluotok Pelješac na jugu, vjeruju da je ustvari trojanski sveti grad Ilios…
Ono što Čapljinu posebno izdvaja na turističkoj mapi BiH, ali i regije, jeste njena izuzetno dobra saobrćajna infrastruktura svih vrsta, koja je čini lako dosuptnom destinacijom za goste iz cijelog svijeta.
“Malo koji grad u BiH ima tako izvanredne komunikacije, koji su preduvjet razvoju turizma i ostalih privrednih grana.
Kroz Čapljinu prolazi željeznička pruga, koja povezuje grad Ploče u susjednoj Republici Hrvatskoj sa cijelom Europom.
Čapljina leži na magistralnom putu M17 Sarajevo – Čapljina – Opuzen i dalje se naslanja na jadransku magistralnu cestu. Nezaobilazan je i značaj regionalnih puteva Čapljina – Ljubuški – Imotski i Čapljina – Stolac -Trebinje, te blizina poznatog duhovnog središta i svetišta Međugorje.
Blizina zračnih luka Mostar, Dubrovnik, Split i Sarajevo također daje posebnu težinu razvoju ovih prostora.
Ovo je izuzetno pitomo područje, sa ugodnom klimom, područje sunca i zelenila, kroz koje protječu četiri rijeke (Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa), pa mnogi s pravom kažu da je Čapljina mezimica voda, a tu je još i nova titula koju rado ističemo – Cvijet Hercegovine. Položaj Čapljine nije slučajan, obzirom da je njen nastanak opredijelilo vrlo frekventno područje u središtu drevnih izuzetno važnih puteva, koji su povezivali primorje s dolinom rijeke Neretve prema unutrašnjosti Balkana i prostoru srednje Europe. Važnost puteva, odnosno promet ljudi i roba, u neku ruku je i odredila povijest ovih prostora“, ističu iz Čapljinke, uz opasku da, upravo zahvaljući geografskom položaju i dobrim sobraćajnim vezama, čak ni pandemija nije usporila turistički razvoj Čapljine.
Naprotiv, kako objašnjavaju iz gradske Turističke organizacije, “pandemija je otvorila prostor novim turističkim nišama i došlo je do izražaja koliko je Čapljina idealna destinacija za aktivnosti na otvorenom kao što su šetnja, trčanje, jahanje, vožnja bicikla, veslanje, plivanje, lov i ribolov, berba ljekovitog bilja, kampiranje… “, ali i “dodatno naglasila bitnost domaćih turista, koji su uglavnom svugdje zanemareni“.
Pandemija je iznjedrila i manifestaciju Kultura i cvijeće, tokom koje se bira najljepše uređen balkon i okućnica, realizira štrik izložba dječjih radova na otvorenom i razvija sajam cvijeća, pčelinjih proizvoda, recikliranih rukotvorina i kreativaca.
Uz to, podsjećaju iz Turističke organizacije, Čapljina je već 25 godina jedini grad u Bosni i Hercegovini koji organizira Međunarodni ljetni karneval, koji se nalazi na međunarodnoj turističkoj karti karnevalskih događanja i kalendaru međunarodnih kulturnih događanja u BiH, a na osnovu kojeg Čapljina više od dva desetljeća predstavlja našu zemlju kao aktivni član FECC-a (Evropska asocijacija karnevalskih gradova).
Među prepoznatljivim tradicionalnim čapljinskim manifestacijama je i triatlon (veslanje, trčanje i bicikliranje) Pustolovna utrka Čapljina, koju Turistička organizacija već 18 godina organizira promovirajući aktivnosti na otvorenom, zdrav način života i gradske prirodne ljepote.
Unatoč spomenutim i brojnim drugim komparativnim prednostima, ekspanziju čapljinskog turizma još uvijek usporavaju određene manjkavosti, od kojih su na prvom mjestu ograničeni smještajni kapaciteti.
“Također, nepostojanje javnog poduzeća koje bi adekvatno gospodarilo prirodnim i kulturnim bogatstvima dovodi do pojave neusklađenih, nelegalnih i nepovratnih devastiranja lokaliteta i građevina, a samim time njihovog uništavanja i propadanja“, potcrtavaju iz Čapljinke, dodajući da su za kvalitetno planiranje turističkog razvoja nužni i “sistemsko praćenje i analiziranje kvantitativnih i kvalitativnih trendova u turizmu te edukacija aktera u turizmu, podrška u razvoju postojećih turističkih priča i otvaranju novih“.
Vinska cesta
Čapljinski turistički adut predstavlja i činjenica da se taj grad nalazi na Vinskoj cesti Hercegovine.
U brojnim lokalnim vinarijama, koje čuvaju višestoljetnu tradiciju, turisti mogu kušati najbolja domaća vina, na čelu sa autohtonim sortama žilavkom i blatinom, po kojima su hercegovački vinari poznati širom svijeta.
Arheološko nalazište
U čapljinskom selu Bajovci nalazi se ujezereni rukavac Hutovog blata zvan Desilo, s istoimenim izvorištem, koji je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća poznat kao arheološko nalazište.
Godine 1972. arheolozi su iz voda Desila izronili veću količinu srednjovjekovnih amfora i monoksil (drveni čamac izrađen od jednog debla, op. a.), a novijim istraživanjem, između ostalog, pronađeni su željezno koplje, bronzana sjekira te različiti fragmenti grčkih i rimskih amfora te lokalne prahistorijske keramike.
Lokalitet je trenutno u fazi mirovanja, ali se pripremaju dalja istraživanja i njihova turistička valorizacija.
Kameni most
Mostarski Stari most najprepoznatljivija je bosanskohercegovačka građevina te vrste, poznata širom svijeta, ali malo ko zna, čak i u BiH, da se samo četrdesetak kilometara južnije, u okolici Čapljine, nalazi most od njega stariji pola stoljeća.
To je Kameni most na Bregavi, kojeg je 1517. sagradio hercegovački sandžak-beg Mustafa (Mustaj-beg), zbog čega se taj most naziva i Mustajbegovim.
Kameni most predstavlja jedno od najznačajnijih djela osmanskog graditeljstva u oblasti infrastrukturnih objekata, a njegova specifičnost je najveći raspon (17,5 metara) tog tipa mostova na ravničarskim rijekama. Nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2003. godine.
Kanu safari
Gosti Čapljine skloni avanturističkom turizmu na svoje dolaze kanu safarijem na Trebižatu, koji se organizira na stazi dugačkoj 10 kilometara.
Trebižat, jedna od najljepših rijeka Jadranskog sliva, obiluje slapovima čije sedrene barijere zadržavaju dovoljnu količinu vode tako da se plovidba kanuima može održavati i u sušnom ljetnom periodu.
Vodopad Kravice
Jedna od najatraktivnijih čapljinskih prirodnih znamenosti je vodopad Kravice, udaljen oko 17 kilometara od centra grada.
Voda rijeke Trebižat na tom mjestu se razruđuje i pada sa visine od 30 metara, stvarajući prirodni amfiteatar širine 150 metara.
Nedaleko od vodopada su i mala pećina sa stalaktitima od kalcijum karbonata te stari mlin i brodić, koje upotpunjuju ugođaj koji pruža jedan od njaljepših evropskih vodopada.
