Imate li vi, dragi moji, dojam da ljudi koji donose odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, još nisu obaviješteni da smo u 21. stoljeću i to u njegovoj trećoj deceniji. U martu se (kod nas tradicionalno) usvajaju budžeti na raznoraznim nivoima vlasti. Scenarij je decenijama isti, nekad u decembru se krene sa medijskim zakuhavanjem oko budžeta, jedni kao hoće, drugi eto kao bi, ali ako se usvoji neki njihov prijedlog, treći opet, neće ni da čuju. Onda se u januaru navrat-nanos donosi Odluka o privremenom finansiranju, a u martu, napokon, budžeti obično u slovo prepisani od prošle godine. Prvi, drugi i treći su, u međuvremenu, najčešće zaboravili zbog čega su ono uslovljavali budžet u decembru. Jer je uvjet svih uvjeta za prve, druge i treće (koji oni zovu stabilnost budžeta) – osigurane plaće za njih, njihove podobne i odane kadrove uhljebljene u javnoj upravi na koju decenijama dajemo rekordne iznose u zamjenu za isto tako rekordnu neefikasnost javne administracije.
Ako malo bolje analizirate projekte koji se (decenijama) finansiraju iz budžeta, vidjet ćete da se tu rijetko pojavi neki novi, inovativan, drugačiji projekat u odnosu na one koji su bili predlagani krajem 20. vijeka. Evo, naprimjer, projekti podrške zapošljavanju… Provode se decenijama sa ciljem smanjenja broja nezaposlenih na biroima, koštaju desetine miliona KM (na godišnjem nivou), ali suštinski značajnih pomaka kada je u pitanju politika zapošljavanja – nema.
To se naročito odnosi na FBiH gdje je, prema zvaničnim podacima, broj nezaposlenih u 2022. godini oko 290.000, dok u isto vrijeme kompanije vape za kvalificiranom radnom snagom, a poslodavci preklinju za liberalizaciju tržišta, kako bi radnu snagu – uvozili. Prošle godine je samo Kanton Sarajevo izdvojio 20 miliona KM za otvaranje novih 2.476 radnih mjesta. Valjda je otvoreno…
U međuvremenu nikome ne pada napamet da radno zakonodavstvo u BiH/FBiH uskladi sa zakonskom regulativom u zemljama okruženja i EU. Pa da, naprimjer, omogući zapošljavanje studenata na poslovima u ugostiteljstvu, turizmu, trgovini tokom zimskog i ljetnjeg raspusta. Ili da osmisli zakonsko rješenje koje će freelencere uvesti u zakon, dati im prava na zdravstveno i penziono osiguranje, u zamjenu za njihovo fleksibilino radno vrijeme (pitajte u državnim kompanijama koje godinama imaju otvorene pozicije za stručnjake iz IT sa dobrim plaćama zašto ne mogu zaposliti nikoga)?
Kada će nam za pokretanje biznisa biti dovoljna adresa, a ne kancelarija ili poslovni prostor (eno u Banja Luci ima adresa poslovnog prostora na kojoj je prijavljeno oko 200 kompanija, od kojih stvarno radi – nijedna).
Sve dok ne budemo pratili trendove u regionu i svijetu, džaba se busate u prsa punjenjem budžeta… Jer mi (poslodavci) smo u stanju zaraditi, ali ni blizu koliko ste vi (donositelji odluka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti) u stanju spiskati na gluposti, bez racionalnog i svrsishodnog cilja.
I svaki slijedeći put kada izrazite zabrinutost za stabilnost budžeta, prelistajte iste programe koje kontinuirano podržavate decenijama, a koji daju minorne ili nikakve rezultate… (bez)brižne budžetlije…
