Energijska efikasnost je vitalni aspekt savremenog života i posljednjih godina postaje gorući problem. Može pomoći u očuvanju resursa, smanjiti emisije stakleničkih gasova i imati ekonomske koristi za pojedince i preduzeća. Primjenom energijski efikasnih praksi u svakodnevnom životu možemo značajno uticati na životnu sredinu i ekonomiju.
Termin “staklenik” obično se odnosi na vrstu strukture koja se koristi za baštovanstvo i napravljena je od transparentnih materijala kao što su staklo ili plastika. Ove strukture propuštaju sunčevu svjetlost i zadržavaju toplotu unutra, stvarajući toplo i vlažno okruženje koje je idealno za uzgoj biljaka.
Međutim, u kontekstu klimatskih promjena ovaj termin ima negativnu konotaciju. Efekat staklenika je prirodni fenomen koji se na Zemlji događa milionima godina i od suštinskog je značaja za život na našoj planeti.
Bez efekta staklenika, Zemljina površina bi bila previše hladna da podrži većinu oblika života. Ljudske aktivnosti, poput sagorijevanje fosilnih goriva i sječe šuma, povećale su količinu stakleničkih gasova u atmosferi, uzrokujući zagrijavanje planete neviđenom brzinom.
“Efikasnost općenito znači djelotvornost, odnosno efikasnošću mjerimo sa koliko smo sredstava i aktivnosti postigli neki rezultat i kakav je kvalitet postignutih rezultata. U kontekstu energije, mjerimo utrošak energije po jedinici proizvoda ili obavljene usluge. Što je utrošak energije po jedinici mjere manji, to smo efikasniji. Uz to, smanjujemo i emisiju zagađenja”, objasnila je Sanda Midžić Kurtagić iz Centra za energiju, okolinu i resurse (CENER).
Dodala je da u odnosu na period do 2015. godine, kada se o potrošnji energije nije naročito vodilo računa, u posljednje vrijeme industrijska poduzeća u Bosni i Hercegovini kontinuirano rade na poboljšanju energijske efikasnosti.
Za preduzeća, određene efikasne strategije uključuju nadogradnju energijski efikasne opreme, implementaciju sistema upravljanja energijom, poboljšanje izolacije zgrada, a svemu prethodi energijska revizija kompanija.
Midžić Kurtagić kaže da je preduzeće „Ramex“ iz Kladnja dobar primjer odgovornog preduzeća iz sektora drvne industrije, koje je napravilo analizu svih glavnih i pomoćnih proizvodnih procesa i prepoznalo područja na kojima treba intervenisati kako bi se poboljšala energijska efikasnost.
“Sva ulaganja koja su imali vremenom će se isplatiti, jer će se zbog uštede energije troškovi smanjiti. Najčešće ovakve mjere imaju povratni period investicije do tri godine”, kazala je Midžić-Kurtagić.
Kako objašnjava Jasminka Hadžiabdić, iz preduzeća „Ramex“ najteži korak za kompanije je saznanje o lošim praksama koje vode ka gubicima toplotne i električne energije.
“Naše preduzeće se već dugi niz godina bavi proizvodnjom namještaja od punog drveta, prevashodno bukve. U svom proizvodnom ciklusu krećemo od trupca, a završavamo sa proizvodom upakovanim u kutiju i spremnim za prodaju. Najveći kupac za koga smo radili nepunih 20 godina je bila švedska IKEA. Upravo zahvaljujući ovoj saradnji smo usvojili značajan broj dobrih praksi koje i danas primjenjujemo”, kazala je Hadžiabdić.
Revizija energijske efikasnosti, kako tvrdi Hadžiabdić je važan korak ka smanjenju potrošnje energije i uštedi novca na računima za energiju. Identificiranjem mogućnosti za poboljšanje, vlasnici zgrada i menadžeri objekata mogu donositi odluke o tome kako dati prioritet unapređenju energijske efikasnosti i investicijama.
Iz preduzeća „Ramex“ objašnjavaju kako su odlučili krenuti malim koracima i početi sa jednostavnim i jeftinim rješenjima, a nakon toga se pripremiti za veće i kompleksnije investicije koje će donijeti dugoročnu koristi.
Kompanija A.D. LOGISTIC d.o.o. iz Mostara sprovodi energijsku reviziju u okviru EU4BusinessRecovery projekta, koji finansira Evropska unija, saopćio je GIZ.
“Izrada energijske revizije veoma je bitna jer nam je krajnji cilj zelena ekonomija koja će u budućnosti biti dominantna stavka u poslovanju, te da kompanije koje ne budu okrenute prema istoj neće moći odgovoriti zahtjevnim tržišnim pravilima. Izradom energijskog audita dobijamo informacije koja ulaganja i promjene su potrebni kako bi povećali energijsku efikasnost poslovnog objekta”, kazao je Zlatko Katica, voditelj projekta u A.D. LOGISTIC.
Dodaje da Bosna i Hercegovina, uprkos svijetlim primjerima, trenutno zaostaje za preduzećima koje posluju na evropskom tržištu, te da je trenutno u početnoj fazi ulaganja u energijsku efikasnost.
“Posljednjih par godina svjedoci smo prilagođavanju kompanija iz BiH uvjetima i načinima poslovanja na inozemnom tržištu čime se kompanije sve više odlučuju za izradu energijske revizije, ne smatraju ih više “nepotrebnim bacanjem para”, te stavljaju fokus poslovanja na zelenu ekonomiju”, kazao je Katica.
Nacionalne vlade širom Evrope također imaju svoje politike i inicijative energijske efikasnosti, koje mogu uključivati finansijske podsticaje za poboljšanje energijske efikasnosti, javne obrazovne kampanje i obavezne standarde energijske efikasnosti za zgrade i aparate.
GIZ je u okviru projekta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery započeo saradnju sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo kako bi zajedno podržali energijsku tranziciju za mala i srednja preduzeća s područja Kantona Sarajevo.
“Svjesni smo velikih promjena na globalnom društveno-ekonomskom planu i shodno tome energetske krize koja je generirala nezapamćen rast cijena energenata koje, uz sve druge izazove s kojima se privreda suočava, predstavljaju dodatne brige i troškove”, ističe ministar privrede KS. Adnan Delić.
S duge strane, dodao je, energijska tranzicija i proces dekarbonizacije, u narednih nekoliko godina, su neminovnost za sve kompanije koje izvoze u Evropsku uniju, zbog čega smatra da im je obaveza da budu na raspolaganju privrednicima, kako bi im olakšali period tranzicije i prilagodbe.
S obzirom da GIZ BiH u ime njemačke vlade već provodi program energijske tranzicije za mala i srednja preduzeća, saradnja sa Ministarstvom privrede KS omogućit će kvalitetniju i efikasniju implementaciju projekta.
“Zajedno ćemo sufinansirati izradu energijske revizije i njenu implementaciju za određeni broj malih i srednjih preduzeća s područja Kantona Sarajevo koje iskažu interes i prijave se na javni poziv koji je trenutno otvoren“, kazala je menadžerica projekta COVID-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery Danija Krieg.
Evropska unija, kao i SR Njemačka, finansiraju i podržavaju niz projekata energijske efikasnosti, uključujući istraživačke i inovacione projekte, regionalne razvojne projekte i finansiranje mjera energijske efikasnosti u javnom sektoru.
Ovi projekti pomažu u smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije stakleničkih gasova i promoviraju održiviju ekonomiju s niskim emisijama ugljenika, što u konačnici ublažava posljedice negativnih klimatskih promjena.
Projekat COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery ima za cilj pružanje podrške Bosni i Hercegovini u ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Projekat je vrijedan 13,7 miliona eura, a sufinansiraju ga Evropska unija sa 13 miliona eura i Savezna Republika Njemačka sa 700 hiljada eura. Zajedno ga provode GIZ, ILO i UNDP.
Green Recovery je komponenta COVID-19 Investment Response / EU4BusinessRecovery projekta, kojeg finanisira Njemačka vlada, a implementira GIZ.
