S druge strane, neki aerodromi bili su snažno pogođeni ratom u Ukrajini koji je započeo u februaru 2022., a posebno su pogođeni Tivat i Pula. Brojne zračne luke u bivšoj Jugoslaviji imale su brži tempo oporavka od evropskog prosjeka, među kojima su Beograd, Zagreb, Split, Skoplje, Podgorica i Niš.
Prištinski aerodrom doživio je najveći napredak u odnosu na svoj učinak prije pandemije, dodavši više od 600.000 putnika. Slijedi ga Zadar, koji je, prema izvještaju, prevezao više od milion putnika.
Izvor: exyuaviation.com
Banja Luka je imala porast od 193.000 putnika u odnosu na 2019, što je čini trećom najbrže rastućom zračnom lukom u bivšoj Jugoslaviji.
S druge strane, ljubljanski aerodrom zabilježio je najveći pad broja putnika, što ga čini jednim od najsporije oporavljajućih aerodroma glavnih gradova u Evropi. Slijedi Dubrovnik, pa Tivat, kojem je zbog izbijanja rata veliki udarac zadan gubitkom ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog tržišta.
Sve u svemu, beogradski aerodrom zadržao je svoju poziciju najprometnijeg u bivšoj Jugoslaviji, dok se Zagreb vratio na drugo mjesto prvi put od 2019., nadmašivši i Prištinu i Split, koji su ga prestigli tokom pandemijom pogođenih 2020. i 2021.
Prvi put je Skoplje bilo na samo 10.000 putnika od Dubrovnika, dok je Sarajevo preteklo Ljubljanu i Podgoricu.
Uprkos bankrotu Montenegro Airlinesa 2019., Zračna luka Podgorica uspjela je gotovo nadmašiti svoje rekordne rezultate iz 2019., samo 2,4 posto ispod svojih brojki prije pandemije.
Aerodrom Morava u Kraljevu debitirao je na listi, opsluživši 13.683 putnika tokom prve pune godine rada, prema podacima Ex-Yu Avation News.
