Sve više je slučajeva gdje obični građani na ovaj način pokušavaju uštedjeti ili dodatno povećati svoj kapital.
S obzirom na stanje u kojem se nalazi cijeli svijet, konstantnu inflaciju i sve veću bezvrijednost novca, pitanje koje proizilazi jeste u što uložiti novac kako bi na neki način očuvali njegovu vrijednost.
Prošlost nam pokazuje da je investicija u doba krize uvijek pametan izbor obzirom da su tada prilike za investiranje mnogo povoljnije ali i brojnije nego u vremenu prosperiteta. Ili kako kaže stara narodna poslovica “Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane”.
Inflacija u BiH za 2022. godinu iznosi oko 20% i ako bi se ovaj trend kojim slučajem nastavio kroz narednih par godina, novac koji danas vrijedi 100 jedinica bi nakon pet godina vrijedio jedva 30 jedinica.
Stoga je investiranje jedini način da koliko toliko zaštitimo naš novac i njegovu vrijednost. I globalna pandemija je doprinjela da se cijeli svijet promijeni preko noći, a utjecaji iste osjetiti će se još dugo. Tokom pandemije, države su štampale ogromne količine novca koji je korišten za pomoć oporavku i prevazilaženju krize, i to se odražava danas kao direktni utjecaj na rast inflacije u svijetu.
Pored Covid-19 pandemije, inflacija je dodatno potaknuta drugim globalnim krizama poput rata u Ukrajini koja indirektno utječe i na nas u Bosni i Hercegovini.
Poskupljenjem energenata, prvenstveno goriva i električne energije, proizvodi postaju skuplji, te direktno potiču inflaciju kako u Evropi, tako i u BiH.
Pojedini finansijski savjetnici najviše ističu investicije u zlato, dionice, kriptovalute, nekretnine ali ono što je po mišljenju domaćih finansijskih savjetnika danas na prvom mjestu, jeste ulaganje u solarnu energiju, jer se ona do sada pokazala kao jedna od interesantijih grana za investiranje, ovaj resurs se dosta traži. Slična situacija je i sa ulaganjem u zbrinjavanje otpada.
“Tržište kapitala ima bitnu ulogu u svakom ekonomskom sistemu, ali kod nas nije razvijeno ni blizu potencijalu koje ima. Ono što tržištu treba jesu investicioni fondovi u koje će građani moći ulagati i manje iznose, a ti fondovi onda ulagati u veće projekte i kvalitetno i profesionalno upravljati imovinom građana (investitora) i generisati adekvatan povrat”, kazao je za Akta.ba bivši broker i trenutni finansijski savjetnik jedne domaće kompanije, koji je zbog ugovora sa istom ne može javno govoriti na ovu temu.
Prema njemu zlatno pravilo invesitanja jeste “ne sva jaja u istu košaru“, što podrazumjeva diverzifikaciju portfolija. Bitan faktor jeste ko su investitori koji imaju višak novca. Da li su finansijski obrazovani da li su skloniji većem ili manjem riziku, očekuju veći ili manji povrat? Građani većinom ulazu u nekretnine i zemljište, kako kaže ovdje je bitan momenat ulaganja i lokacija, te perspektiva iste. Institucionalni investitori i investitori sa većim akumuliranim sredstvima ulazu u skuplje projekte koji dugoročno mogu donijeti kontinuiran prihod.
Dino Bojčić, regionalni menadžer i partner u kompaniji koja se bavi savjetovanjem kazao je da je zbog turbulentnosti tržišta jako teško davati tačne prognoze, pa je za naš portal prokomentarisao lične stavove na ovu temu.
I on je kazao kako u BiH imamo jako loše razvijeno finansijsko tržište, te da nam država donekle limitira izbore investicija pa možemo reći da težim putem dolazimo u priliku da investiramo izvan tržišta BiH, međutim načini i za to svakako postoje.
Po njegovom mišljenju možemo identifikovati par investicijskih kanala kojima se može ići ali ovdje prvenstveno trebamo razlikovati kratkoročne od dugoročnih investicija. Kratkoročne investicije su najčešće investicije u određene prilike, poput velikih padova na berzanskom tržištu, pa kupujemo jeftino danas samo da bismo prodali skuplje sutra jer vjerujemo da će naša investicija porasti sa cijenom.
“Investiranje u sve pomenuto nikako ne može biti loše, samo je pitanje tajminga. Pored pomenutog još bih na spisak uvrstio naftu i generalno investicije u energiju/energetski sektor. Zlato, ali i srebro, se pokazalo kao stabilna prilika za investiranje sa sigurnim rastom, pa su tako i jedan i drugi metal duplo vrijedniji na tržištu danas nego prije 5 godina. Jedna od najstabilnijih prilika za investiranje u BiH jeste u domaće eminentne kompanije izlistane na sarajevskoj ili banjalučkoj berzi. Ova preduzeća godinama imaju relativno stabilnu cijenu dionice sa redovnim isplatama dividendi svojim dioničarima. Iako su povrati na investiciju relativno mali, djelomično mogu kompenzirati utjecaj inflacije na vrijednost našeg novca”, pojasnio je Bojčić.
Osnovno pitanje je koliko će građana biti u mogućnosti da generišu dodatni prihod iznad osnovnih životnih troškova kako bi uopšte razmišljali o investiranju. Veliki broj građana kao i privrednih društava su kreditno zaduženi i stabilnost svoga novčanog toka i zadržavanje kupovne moći će tražiti u dodatnom zaduživanju, potencijalnim povećanjem primanja i slično.
INVESTICIJE PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI
Podsjetimo se da smo prije 10-ak i više godina, posebice u Hercegovini, svjedočili velikoj potražnji za investicijama u poljoprivredu koja je obećavala velike zarade, što se na kraju i obistinilo ali nažalost samo za pojedince.
Te investicije bile su u sadnju plantaža šipaka, lavande, smilja, … Danas se po cijeloj BiH najviše “sade” solarni paneli koji su mnogo manje podložni vremenskim (ne)pogodama, te je posebice liberalizacijom tržišta unazad par mjeseci djelomično deregulisan otkup i proizvodnja struje, pa su mnogi investitori sada u drugom valu uvidjeli dobru priliku za investiciju.
“Investicije u solarne elektrane prisutne su u BiH posljednjih 10-ak godina, jednako kao i drugi gore pobrojani, međutim visoka početna investicija i dosta otežan pristup poticajima mnoge je odvratio od ulaganja u zelenu energiju. Razvojem i dostupnošću tehnologije posebice iz Kine koja je ipak nešto jeftinija, ovo tržište doživljava novi procvat, te sve više vidimo investicija u ovu industriju koja iz današnje perspektive omogućava povrat od 3-5 godina. Ono što je važno napomenuti jeste da pri pomisli na solarne elektrane svi vjerovatno pomislimo na velike površine prekrivene solarnim panelima, međutim ogromna prilika za sve obične građane jesu mikro solarne elektrane do 23 kW koje dolaze sa mnogo manje administrativnih izazova, a za priključak je potrebno imati samo priključak struje na nekretnini, odnosno narodski da kažemo “sat”, te se sav višak neutrošene energije na tom objektu vraća u mrežu prema određenim otkupnim cijenama. Investicija u takvu mikro solarnu elektranu je 30-ak hiljada KM, a povrat 5-6 godina uključujući potrošnju za domaćinstvo, dok je garancija na solarni panel od proizvođača od 12-15 godina. Na bazi ove matematike jednostavno možemo zaključiti da nas ovakav vid investicije neće obogatiti, ali svakako može doprinjeti stabilnom pasivnom prilivu našeg domaćinstva”, govori Bojčić.
Kao dokaz da su mikro solarne elektrane dobra prilika jeste i podatak da američka kompanija Tesla na čelu sa vizionarom Elon Muskom u Australiji gradi najveću virtuelnu solarnu elektranu tako što će graditi solarne panele na 50.000 domaćinstava ukupne snage 675 mW.
Država mora na vrijeme predvidjeti makroekonoska i mikroekonoska kretanja i upotrijebiti adekvatne instrumente koje ima na raspolaganju. U psihologiji ljudi je da svi idu gdje ide većina što po ekonomskim zakonitostima ima svoje posljedice, kao na primjer ako je veća ponuda određenog proizvoda cijena će biti manja, joć ako se uz to doda manja potražnja od očekivane posljedice mogu biti nesagledive. Država treba navigirati, poticati i usmjeravati male proizvođače da proizvode različite proizvode i pomoći da se nadje tržište za iste.
NAJBOLJI NAČIN ULAGANJA/ŠTEDNJE
Svi se slažu u jednom a to je da je ulaganje kao instrument potencijalne zarade i/ili očuvanja vrijednosti imovine poželjan i njemu treba uvijek težiti. Prema zvaničnom izvještaju centralne banke velika količina novca je deponovana kod banaka. Aktivnom porastu investiranja i upravljanja investicijama cijela privreda bi mogla doživjeti pozitivan efekat.
Kao najbolji način ulaganja/štednje pokazalo se ulaganje fizičkih lica uglavnom posmatramo kao dugoročno ulaganje, stoga ako pogledamo period posljednjih pet godina tada možemo reći da je investiranje u nekretnine u skoro svim gradovima u BiH bio najbolji način ulaganja. Nažalost, u ekonomijama gdje su investicije u nekretnine najbolja investicija često pričamo o dosta nerazvijenim ekonomijama, što i je slučaj sa BiH nažalost. Cijene nekretnina su u nekim slučajevima i trostruko skuplje nego prije par godina na istoj lokaciji, kako novogradnje tako i starogradnje, te kako poslovnih tako i privatnih objekata.
“Tokom panedmije Covid-19 koja je pogodila cijeli svijet, najave glede tržišta nekretnina bile su dosta pesimistične. Međutim, desilo se apsolutno suprotno, barem ako pogledamo BiH i region. Ljudi su zbog straha od nepoznatoga, ali i loših iskustava sa bankama i investicijskim sektorom još iz proteklog rata odlučili svoje štednje investirati u opipljive stvari, najviše nekretnine. To je doprinijelo da prilikom velikog nesrazmjera između ponude i potražnje cijene nekretnina odu “u nebo”, stoga ako gledamo barem na papiru, povrat investicije od 100% u roku od 5 godina je sigurno odlična investicijska prilika”, govori Bojčić.
NAJRIZIČNIJA ULAGANJA
Ulaganje u Crypto se pokazalo ka najrizičnije za ulaganje. Iako Crypto u BiH nije reguliran, mnogi građani BiH su ulagali u crypto ili kroz opremu za rudarenje ili samom trgovinom. Međutim, obzirom na njegovu volatilnost, crypto se pokazao kao jedna od najrizičnijih investicija, ali i jedna od onih sa enormnim povratima za pojedinc koji će znati osjetiti priliku kako za kupovinu tako i za prodaju svojih valuta. Iako je crypto dosta poljuljan nedavnim skandalima u USA, a posebice ratom u Ukrajini te drugim globalnim izazovima, lično mislim da crypto ipak ima budućnost.
Najrizičnija ulaganja sa sobom nose naravno i potencijalno najveće dobiti, ali i gubitke. Bojčić kaže da se i u ovom slučaju možemo vratiti 5 godina unazad i pogledti trend kretanja cijene Bitcoin-a kao najpoznatije crypto valute, možemo vidjeti da je BTC u 12/17 imao all-time-high od cca. 17.000 eura što je cijena približna današnjoj. Od tada je imao još dva ath, i to prvo u 04/21 na 54.000 eura a zatim i 11/21 na 56.000 eura , ali i tri značajnija pada vrijednosti od kojih treći traje još od 03/22.
“Kao i u svim investicijama, perspektiva pogleda na investiciju je ključna, pa tako onaj koji je ljeto 2013. godine investirao 75 eura, mogao je u 2021. godini isplatiti preko 50.000 euraza svoju investiciju, te tako ostvariti povrat od nevjerovatnih 66.666%. Sa druge strane, mnogobrojna fizička lica, ali čak i ekonomije država poput El Salvadora koje su relativno kasno investirale u BTC, danas trpe gubitke”, kazao je.
ŠTA NAS ČEKA?
Šta očekivati u narednom periodu je po pitanju stručnjaka, pitanje od milion dolara, s obzirom na sve navedeno.
Kamate na kredite su već počele poskupljivati, tako da će investitori sve teže dolaziti do jeftinog kapitala. Poskupljenje kamata trebalo bi imati direktni utjecaj i na cijene nekretnina, gdje će pri smanjenju potražnje i cijene vjerovatno biti nešto niže nego danas. Glede crypto investicija, posebice zbog FTX skandala koji je potresao tu industriju proteklih sedmica, crypto će početi bivati sve više reguliran u USA, što nikako ne pogoduje rastu njegove cijene, pa se ne očekuju veliki skokovi u cijeni tokom 2023. godine.
Rečenicu da je svijet globalno selo često smatramo floskulom, ali nažalost mi u BiH se ne možemo oduprijeti globalnim trendovima. Naša industrija je i u trgovini roba i usluga dosta izvozno orijentirana, pa će u 2023. godini djelomično doći do pada potražnje. Sve će to doprinjeti tome da nas u narednom periodu očekuje period recesije pa će se sa time i naši prioriteti vjerovatno malo promijeniti.
Poznato je da se ekonomija kreće u cikličnim periodima recesije i blagostanja, gdje jedan ciklus između dvije recesije traje otprilike 12 godina, pa ako se sjetimo da je posljednja recesija bila 2008. godine, ova trenutna dolazi sa malim zakašnjenjem, ali nas nije zaboravila. Međutim, važno je napomenuti da će i recesija proći, a pametnim ulaganjem pojedinci će prepoznati prave prilike izaći sa pozitivnim saldom u svojim bilansima.
