Evropska komisija je sredinom prošle godine predstavila prijedlog za uvođenje prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) kao bi zaštitila svoju privredu od, kako je navela, nelojalne konkunkurencije, prenosi Blic.
Naime, firme u EU su prinuđene da plaćaju taksu na svoje emisije CO2, dok to nije slučaj u mnogim zemljama (kao što su na primjer države Zapadnog Balkana) koje izvoze svoju robu u evropske zemlje, pa su zbog toga te firme konkurentnije.
Dogovor Evropskog parlamenta i Savjeta EU je jedan od najvažnijih koraka da prekogranična taksa na CO2 od prijedloga postane realnost.
Ovaj porez će se, kako je povodom dogovora saopštio Evropski parlament, obračunavati na gvožđe, čelik, cement, aluminijum, đubriva i električnu energiju, kako je i predložila Evropska komisija. Ali, biće proširen i na vodonik i pod određenim uslovima na indirektne emisije, kao i na određene sekundarne proizvode, kao što su šrafovi i slični proizvodi od gvožđa ili čelika, naveo je Evropski parlament, piše Blic.
Novi porez biće prvi te vrste u svijetu i u potpunosti usklađen sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO).
CBAM će se primjenjivati od 1. oktobra 2023. godine sa prelaznim periodom u kojem će obaveze uvoznika biti samo da izvještavaju o emisijama robe koju uvoze.
Kako bi se izbjegla dvostruka zaštita evropske industrije, koja i dalje dobija besplatne dozvole za emitovanje CO2, tačnije dio emisija ne moraju da plaćaju, dužina tranzicionog perioda i puna primena prekograničnog poreza biće povezana sa postupnim ukidanjem tih besplatnih dozvola u okviru Sistema za trgovanje emisijama EU (EU ETS).
Ti detalji će biti poznati nakon pregovora zakazanih za kraj nedjelje, kada će biti dogovorena i revizija pomenutog sistema EU ETS. Inače, prijedlog Evropske komisije bio je da prelazni period traje tri godine.
Po završetku prelaznog perioda kompanije koje uvoze u EU biće u obavezi da kupe CBAM sertifikate kako bi platile razliku između cijene CO2 plaćene u zemlji proizvodnje i cijene u EU, tačnije u okviru EU ETS.
Pri kraju prelaznog perioda Evropska komisija će procijeniti da li će se proširiti spisak robe na koju se porez plaća, uključujući organske hemikalije i polimere. Cilj EU je da se do 2030. obuhvati sva roba koja je u EU ETS.
Tada će takođe biti procijenjena i metodologija za obračun indirektnih emisija i mogućnost uključivanja više sekundarnih proizvoda, saopštio je Parlament.
Dogovor između Parlamenta i Saveta zavisi od sporazuma o reformi EU ETS-a. Inače, CBAM je dio paketa Fit for 55.
EU, kako se navodi, prekograničnim porezom na emisije ima za cilj da izjednači cijenu CO2 koja se plaća za određene vrste proizvoda u okviru EU ETS sa cijenom CO2 koja se plaća u zemljama koje te proizvode izvore u EU.
Zakon će, kako je naveo Parlament, podstaći zemlje koje nisu članice EU da povećaju svoje klimatske ambicije, jer će samo one čije su klimatske ambicije iste kao EU moći da izvoze robu u evropske zemlje bez plaćanja prekograničnog poreza.
Jasno je da će CBAM donijeti finansijske troškove državama Zapadnog Balkana i Turske (kada se pogledaju zemlje koje prati Balkan Green Energy News) zbog čega stručnjaci iz regiona insistiraju da to pitanje mora postati jedna od glavnih tema u ovim državama.
Do sada su tri zemlje Zapadnog Balkana preduzele prve korake ka uvođenju poreza na CO2, dok Turska takođe radi na tome.
