Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.
Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija.
Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.
Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga.
U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.
“Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno je u Kabinetu.
Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala.
Naime, kako je objašnjeno Nezavisnim novinama, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.
Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.
Podsjećanja radi, u Berlinu su potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.
Takođe, Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio je u Sarajevu i Banja Luci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.
Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banja Luci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.
U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde eura namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.
Predviđeno je da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.
