Aktivnost je u prva tri ovogodišnja mjeseca porasla 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećana 0,2 posto.
Kada se isključe sportski događaji, BDP je na početku godine porastao za 0,4 posto u odnosu na kraj 2021. kada je uvećan 0,3 posto. Na godišnjem nivou švicarska ekonomija porasla je za 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog rasta u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca.
„Oporavak je nastavljen, kao što se i očekivalo, najvećim dijelom zahvaljujući industrijskom sektoru. Tome valja dodati i snažniji rast robnog izvoza od istorijskog prosjeka”, saopštilo je ministarstvo ekonomije (SECO).
Industrijska proizvodnja porasla je za 1,7 posto, uprkos usporavanju u hemijskom i farmaceutskom sektoru, ističu u ministarstvu, ukazujući na snažnu inostranu potražnju.
Izvoz je porastao za 1,4 posto, podstaknut pojačanom potražnjom za preciznim instrumentima, strojevima i metalima, te za satovima i nakitom, saopštio je SECO. Epidemiološke mjere znatno su blaže uticale na ekonomiju nego u prethodnim talasima pandemije, a u februaru su i dodatno ublažene, saopštilo je ministarstvo.
Aktivnost je osjetnije smanjena samo u sektoru hotelijerskih i ugostiteljskih usluga, dodali su. Uticaj više inflacije i sukoba u Ukrajini biće vidljiv tek u podacima za drugo tromjesečje, napominje Reuters, citiravši upozorenje vlade da više cijene smanjuju kupovnu moć pomaćinstava i preduzeća.
U aprilu inflacija je u švicarskoj dostigla 2,5 posto, najviši nivo od 2008., ali je još uvijek daleko ispod nivoa u eurozoni, gdje su cijene u aprilu porasle čak 8,1 posto.
Švicarska vlada snizila je u martu prognozu ekonomskog rasta u ovoj godini na 2,8 posto zbog sukoba u Ukrajini i snažnijeg rasta cijena. Potvrdila je pak prognozu za 2023. kada bi rast aktivnosti trebao usporiti na dva posto.
Švicarski ministar finansija Ueli Maurer prošle nedjelje je otklonio mogućnost podrške građanima zbog visokih cijena energije i naznačio da će možda biti prisiljeni da smanje potrošnju budući da ne planiraju da podižu poreze.
