Jelena Ristić, direktorica za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u kompaniji Mastercard govori o partnerstvu sa Sarajevo Film Festivalom koje traje već osam godina, Specijalnoj nagradi za promovisanje rodne ravnopravnosti sponsored by Mastercard, stanju na tržištu BiH, kao i trendovima u platnoj industriji.
BM: Osmu godinu zaredom podržavate najvažniji kinematografski događaj u regiji. Šta je to što osam godina povezuje Mastercard kao tehnološku kompaniju i Sarajevo Film Festival?
RISTIĆ: Mogu slobodno reći da je naša saradnja odavno prešla granice poslovnog partnerstva i prerasla u iskreno prijateljstvo, a ono što nas povezuje i razlog zašto smo ovdje skoro deceniju je strast. Mi u kompaniji Mastercard vjerujemo da su iskustva važna kao ono što se zaista pamti i posvećeni smo stvaranju veza sa našim korisnicima tako što se uključujemo u njihove strasti.
Film kao umjetnost povezuje ljude sa njihovim strastima i pruža im jedinstvena iskustva, a naš fokus i veza sa filmskom umjetnosti je evidentna kroz dugoročna partnerstva sa svjetskim festivalima u Kanu, Veneciji ili Berlinu. Film mijenja način na koji vidimo svijet i život, što je i naša ideja koja nas vodi kroz Festival – „Gledati život iz drugačije perspektive“. Pogled na život iz drugačije perspektive upravo nam je iznjedrio događaj kakav je SFF kada je grupa entuzijasta pokrenula ovu manifestaciju u vremenima koja nisu davala previše nade za građane Sarajeva. Danas SFF zauzima sve važnije mjesto na filmskoj mapi svijeta, a značaj ovog događaja je komplementaran sa našim fokusom na tome da korisnicima Mastercard kartica u BiH, i širom regiona, pružimo dragocjena iskustva i da ih inspirišemo da započnu nešto neprocjenjivo u svakodnevnom životu, i naravno, da maksimalno uživaju u onome što pružaju Sarajevo i Festival u avgustu.
BM: Šta je konkretno Mastercard pripremio za korisnike i posjetioce 28. izdanja Sarajevo Film Festivala?
RISTIĆ: kao što su i navikli, posjetioci Festivala će moći koristiti savremene platne tehnologije po kojima nas prepoznaju kako bi ostvarili benefite, odnosno, mogu računati na besplatne karte uz kupovinu karata mobilnim novčanicima. No, ja bih se osvrnula na temu koja je kako za našu kompaniju, tako i za mene lično veoma važna, a to je pitanje rodne ravnopravnosti i jednakih prilika.
Vjerovatno se sjećate da smo prošle godine po prvi put na Festivalu dodijelili Specijalnu nagradu za promovisanje rodne ravnopravnosti rediteljki debitantkinji, kao način da se osvijetli potreba za širim uključivanjem žena i u ovom domenu. Kada se priča o rodnoj ravnopravnosti – pri čemu je nažalost, pred nama kao globalnim društvom, još dug put ka rušenju barijera, predrasuda i na kraju postavljanja održivih i ravnopravnih vrijednosti – obično je fokus na strožim poslovnim zajednicama ili uspostavljanju balansa između privatnog i profesionalnog života. Za žene u kreativnim industrijama kakva je filmska, taj nedostatak jednakosti znači i manje prilika za finansiranje projekata, manju vidljivost, manji doseg i slično, a ironično, često su teme koje pokrivaju ženski autori upravo one koje ukazuju na probleme ravnopravnosti u društvima, što znači da se ta druga perspektiva manje vidi. Drugim riječima, osiguravanje da svi članovi društva ili u ovom slučaju pojedinačne industrije, imaju podjednake prilike je put ka široj inkluziji na svim nivoima. Zato, sa velikim ponosom, ove godine nagradu ponovo dodjeljujemo i vjerujemo da će ona postati ne samo tradicija, već i novi zaštitni znak Sarajevo Film Festivala.
BM: Pomenuli ste mobilni novčanik kao modernu digitalnu metodu za plaćanje računa, kakav pristup BiH tržištu ima Mastercard kada su u pitanju moderne metode plaćanja?
RISTIĆ: Prije svega, mi svakom, pa i BiH tržištu, pristupamo na prilagođen i relevantan način, odnosno proizvodi i usluge koje predstavljamo lokalno su uvijek oni koji odgovaraju stupnju razvoja tržišta i realnim potrebama potrošača. Činjenica je da su internet, digitalne tehnologije i pametni uređaji dio naše svakodnevnice i da se poimaju kao nešto što se podrazumijeva, što štedi vrijeme i pomaže da se svakodnevne aktivnosti obave brže, sigurnije i jednostavnije.
Na primjeru BiH tržišta, to bi značilo da skoro trećina ispitanika koristi beskontaktno plaćanje ili mobilni novčanik za plaćanje računa do 60 KM, kako je pokazalo naše najnovije MasterIndex istraživanje. Na beskontaktno plaćanje fizičkim karticama su građani navikli i tome je dosta doprinijela i proširena prihvatna mreža, odnosno mogućnost da svi postojeći POS uređaji prihvataju beskontaktna plaćanja, a kako sa strane trgovca ne postoji razlika da li se beskontaktno plaća „plastikom“ ili telefonom, možemo reći da osnovna infrastruktura postoji. Paralelno, radimo na širenju dostupnosti usluge mobilnih plaćanja kroz lansiranje novih novčanika sa strane banaka i za sada vidimo dobar odziv građana, posebno onih koji su digitalno napredniji. Naravno, tržište će nastaviti da se mijenja – prosto, živimo u doba kada se tehnologije brzo razvijaju i mijenjaju a korisnici očekuju sve bolja i prilagođenija korisnička iskustva. Mobilni telefoni po prirodi stvari omogućavaju da se takvi zahtjevi lakše ispune, i ono što nas u narednom periodu sigurno očekuje je dalja ekspanzija mobilnih plaćanja, kao i sve veće oslanjanje na biometrijsku autentifikaciju kao izuzetno sigurnu metodu za potvrdu identiteta korisnika koja je posebno komplementarna sa mobilnim uređajima. No, kako bi takva jednostavna i sigurna budućnost plaćanja ka kojoj se čitav svijet kreće postala realnost, neophodno je da se radi na edukaciji tržišta. Vjerujemo da samo onda kada korisnici, trgovci i činioci iz poslovnog sektora zaista razumiju koje to opipljive prednosti savremena rješenja donose svakome od njih, su spremni da ih usvoje i zato će edukacija i dalje ostati sastavni dio svih aktivnosti koje lokalno sprovodimo.
BM: Šta biste izdvojili kao vodeće tehnološke trendove u platnoj industriji i u kom pravcu će po vašem mišljenju ići evolucija načina plaćanja u narednom periodu?
RISTIĆ: Digitalizacija društvenog i poslovnog života rastući je trend već godinama, a pandemija nam je pokazala kolika je potreba za rješenjima koja će učiniti obavljanje svakodnevnih obaveza bržim, lakšim i ugodnijim. Nakon potrebe da se preko noći nađu načini da se premoste potrebe za fizičkim kontaktom pri kupovini, procvat je doživjela online trgovina. Uz različite procjene o tome koliko se kupuje online u BiH, posebno treba obratiti pažnju na podatak iz našeg najnovijeg MasterIndex istraživanja po kome 38% ispitanika kupuje isključivo kod domaćih web trgovaca, jer je to velika razvojna šansa za domaću retail industriju i prilika za prevođenje još većeg broja korisnika na internet gdje bi mogli plaćati račune, kupovati garderobu, poručivati potrepštine za domaćinstvo ili konkretan obrok. To bi automatski povećalo i obim poslovanja trgovaca, a kroz oslanjanje na bezgotovinska plaćanja, korist bi imala i država kroz smanjenje sive ekonomije.
