Od 792 anketrirana čitaoca u poslednjoj MLIV anketi samo 16 odsto njih navodi da postoji mogućnost da Evropa u narednih šest mjeseci izbjegne ekonomski pad, dok 69 odsto anketiranih smatra da će vrijednost eura prije pasti na 0,9 dolara nego što će uspeti da dostigne 1,1 dolar.
Da stvari budu još gore, “politička oluja” u trećoj po veličini ekonomiji eurozone mogla bi dovesti do novog rasparčavanja tržišta. Oko 21 odsto anketiranih je navelo je da bi razlika između italijanskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica, prije nego što ECB reaguje, mogla da naraste na 500 procentnih poena, što je najveća razlika od dužničke krize iz 2012. godine, piše Bloomberg.
Oko 41 odsto anketiranih, među kojima su i maloprodajni trgovci i menadžeri kompanijskih portfolija, vide da će doći do dužničke krize u narednih šest mjeseci, što će biti velika promjena u odnosu na period negativnih prinosa koji u pomenutom regionu traje od januara ove godine.
Ova upozorenja dolaze u nezgodnom trenutku za ECB, koja će ove nedjelje najvjerovatnije podići kamatne stope na duži rok, dok je inflacija već na rekordnom nivou i postoji mogućnost da će odluke Rusije dalje pogoršati energetsku krizu.
Predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) nagovestila je da će, ukoliko troškovi kreditiranja za “slabije” nacije previše porastu, biti primijenjene mjere zaštite, kao i da će se nastaviti sa kupovinom obveznica. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekuju da će likvidnost od te kupovine biti reapsorbovana u procesu koji se naziva sterilizacija.
Realno posmatrano, alati za suzbijanje krize su dizajnirani za blefiranje, što ukazuje na to da će monetarne vlasti uraditi sve što je potrebno kako bi zaustavile pad eurozone, te da neće biti potrebe da se kupuju obveznice.
