Prema mišljenju stručnjaka, 2022. godine evropske zemlje su se našle u akutnoj energetskoj krizi koja je zahvatila sve sektore tržišta – električne energije, gasa, uglja, kao i tržište motornih goriva. Cijene benzina i dizel goriva ubrzano rastu, evropske vlade su prinuđene da hitno preduzmu mere da ih obuzdaju – do njihove fiksacije.
“Postoji mnogo razloga za krizu, uključujući post-COVID neravnotežu globalne ekonomije i sankciona ograničenja na ruski izvoz”, navodi se u obrazloženju studije.
Stručnjaci primećuju da dostupnost benzina zavisi ne samo od njegove cijene, već i od prihoda građana. Ocjena se zasniva na količini goriva u litrima koju stanovnici različitih zemalja mogu da kupe sa svojim prosječnim mjesečnim zaradama. Cijene goriva su navedene u ruskim rubljama.
Van konkurencije
Luksemburg je bio na prvom mjestu u rangiranju pristupačnosti goriva sa velikom razlikom. Uz prosječnu cijenu benzina od 95 oktana od 120,8 rubalja po litru, stanovnik Luksemburga može sebi priuštiti kupovinu više od 2.000 litara. Velika Britanija je na drugom mjestu na rang listi. Građanin ove zemlje može kupiti samo 1.459 litara po cijeni od 143,7 rubalja po litru benzina, što je skoro 23 rublje više od cijene goriva u Luksemburgu. U Holandiji, Njemačkoj i Irskoj, stanovnici mogu da priušte da kupe nešto više od 1.400 litara sa svojim prosečnim mesečnim zaradama.
Rusija se nalazi na 13. mjestu, između Kazahstana i Italije. Stanovnici Ruske Federacije za prosečnu mjesečnu platu mogu kupiti oko 1.057 litara benzina. U Kazahstanu građani mogu kupiti 1.102 litara goriva, u Italiji – 966 litara.
Rumunija je na posljednjem mjestu. Građani ove zemlje mogu da kupe samo 384 litra benzina, što je pet puta manje nego u Luksemburgu, a skoro tri puta manje nego u Rusiji. Pored Rumunije, autsajderi su Bugarska, Letonija, Slovačka i Hrvatska. Njihovi građani ne mogu sebi da priušte kupovinu više od 500 litara sa svojim prosječnim mjesečnim zaradama.
