Američka nafta WTI je ojačala za 0,98 procenata na 96,78 dolara za barel.
Cijene nafte su izgubile najveći dio dobitaka zabilježenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je u martu katapultirala “crno zlato” iznad 130 dolara po barelu.
Rast dolara i sve veći broj kovid slučajeva u Kini vrše dodatni pritisak na tržište, navodi Bloomberg, prenosi Telegraf biznis.
Međunarodna agencija za energetiku će danas, kasnije, objaviti svoj pregled situacije na tržištu.
“Tržište se u ovom trenutku vodi slabijim makro sentimentom i to će se nastaviti u kratkom roku. To nagovještava mogući dalji pad cijene, ali vjerujemo da će on biti prilično ograničen, s obzirom na podršku fundamenata. Ponuda na globalnom tržištu je i dalje tijesna”, kaže Voren Paterson, šef strategije za robna tržišta u ING Grupi sa sjedištem u Singapuru.
Zabrinutost zbog usporavanja privrede bacila je u zasjenak ograničenost fizički raspoložive ponude sirove nafte. Prva prognoza OPEK-a o tržišnim izgledima za 2023. sugeriše da cjenovni pritisak na potrošače neće oslabiti, jer su za to potrebne veće isporuke iz ove grupe, a pumpanje u većini članica je već na maksimumu.
Američki predsednik Džo Bajden je u više navrata pozivao OPEK da poveća prozivodnju. On bi ove sedmice trebalo da posjeti Saudijsku Arabiju u okviru turneje po Bliskom istoku. Ova kraljevina i Ujedinjeni Arapski Emirati su jedine članice naftnog kartela koje imaju višak neiskorištenih proizvodnih kapaciteta.
Američki institut za naftu procijenio je da su zalihe sirove nafte u SAD prošle sedmice porasle za 4,76 miliona barela, navodi njujorška agencija, pozivajući se na izvore upoznate sa podacima. Američka Uprava za energetske informacije objaviće zvanične podatke kasnije danas.
