Akim Štajner, direktor UNDP-a, izjavio je da je analiza 159 zemalja u razvoju pokazala da je ovogodišnji rast cijena ključne robe već pogodio dijelove podsaharske Afrike, Balkana, Azije i druge regione, prenosi Rojters.
UNDP je pozvao na preduzimanje ciljanih mjera, uključujući direktnu gotovinsku pomoć najugroženijim zemljama i traži da bogatije države produže i prošire Inicijativu za obustavu servisiranja duga (DSSI) koju su pokrenule da bi pomogle siromašnim nacijama tokom pandemije kovid-19.
“Ova kriza troškova života tjera milione ljudi u siromaštvo, pa i na gladovanje, brzinom koja oduzima dah. Zbog toga, prijetnja od većih socijalnih nemira raste iz dana u dan”, rekao je Štajner.
Institucije poput UN-a, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda imaju brojne finansijske “linije za siromaštvo”, od kojih je jedna za najsiromašnije zemlje gdje ljudi dnevno žive sa 1,90 dolara ili manje. Druga je linija od 3,20 dolara dnevno za ekonomije sa nižim srednjim dohotkom, a treća od 5,50 dolara dnevno za zemlje sa višim srednjim dohotkom.
“Procjenjujemo da je aktuelna kriza troškova života možda gurnula više od 51 milion ljudi u ekstremno siromaštvo na nivo od 1,90 dolara dnevno, i dodatnih 20 miliona ljudi na 3,20 dolara dnevno”, navodi se u izvještaju, u kojem se predviđa da će to podići ukupan globalni broj onih koji žive u nemaštini na nešto iznad 1,7 milijardi ljudi.
Dodaje se da bi ciljani gotovinski transferi od strane vlada bili “pravedniji i isplativiji” od opštih subvencija na stvari kao što su cijene energije i hrane, od kojih bogatiji dijelovi društva imaju više koristi.
“Dugoročno, te subvencije povećavaju nejednakost, dodatno pogoršavaju klimatsku krizu i ne ublažavaju trenutni udar”, rekao je šef UNDP-ovog odjeljenja za stratešku politiku Džordž Grej Molina.
Posljednje dvije godine pandemije takođe su pokazale da bi zemljama koje oskudijevaju u novcu bila potrebna podrška globalne zajednice za finansiranje pomenutih šema.
Molina ističe da bi to moglo da se uradi produžavanjem Inicijative za obustavu servisiranja duga koju vodi G20 za još dvije godine i njenim proširenjem na najmanje 85 zemalja sa 73 koje trenutno ispunjavaju uslove.
