Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezen 289.491.431 kilograma željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika ukupne vrijednosti 819.955.717 KM.
Ističe se da je u istom periodu prošle godine u BiH došlo 256.523.226 kilograma željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika ukupne vrijednosti 527.846.455 KM.
“Tokom ove godine najviše željeza i čelika te proizvoda od željeza i čelika je uvezeno iz Srbije, i to 78.341.705 kilograma ukupne vrijednosti 163.646.693 KM. Nakon Srbije, slijedi uvoz iz Italije, i to 53.403.553 kilograma vrijednosti 155.722.824 KM”, piše u podacima UIO BiH.
S druge strane, iz BiH je u prvih pet mjeseci ove godine izvezen 415.897.161 kilogram vrijednosti 895.117.950 KM.
U prvih pet mjeseci prošle godine iz BiH je izvezeno 468.523.529 kilograma vrijednosti 663.507.312 KM.
“Najviše željeza i čelika je tokom ove godine izvezeno u Hrvatsku, i to 105.819.663 kilograma ukupne vrijednosti 186.195.683 KM. Nakon Hrvatske slijedi izvoz u Srbiju, i to 73.307.496 kilograma vrijednosti 151.123.965 KM”, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne” da je veća potražnja za čelikom i željezom na svjetskom tržištu razlog većeg i uvoza i izvoza ovih proizvoda.
“Definitivno je došlo do poskupljenja čelika i željeza te je to razlog dosta većih količina novca u uvozu i izvozu ove godine u odnosu na prethodnu. Kada je riječ o povećanom uvozu, jedan od razloga je da se pokuša doći do većih zaliha željeza i čelika kako bi se izbjegla dalja poskupljenja i dalje povećanje troškova. Kada govorimo o izvozu, benefit za BiH su možda sankcije i prekid trgovine iz Ukrajine, Rusije i Bjelorusije. Na nekim tržištima gdje su se ranije pojavljivali njihovi proizvodi, moguće je da su se naši proizvođali probili i da tamo više izvoze”, objasnio je Gavran.
Miloš Vidić iz firme “Komerc mali” iz Prnjavora istakao je za “Nezavisne novine” da se prethodnih godina najviše uvozilo željeza i čelika iz Italije, Srbije i Turske.
“Došlo je do pada cijena željeza i čelika u posljednjih mjesec i po dana na neku najveću cijenu koja je bila u martu. Ujedno je tada došlo i do pada tražnje ovih proizvoda. S ovim poskupljenjima hrane i svega ostalog i cijelom ovom krizom ljudi su više bazirani na to kako će preživjeti, nego što će nešto raditi i kupovati željezo i čelik”, zaključio je Vidić.
