Zapad je sankcijama reagirao na rusku agresiju. Međutim, nakon početnog šoka, rublja, ruske banke i rusko gospodarstvo neočekivano su se brzo oporavili. Dokazuju se stabilnijima nego što se predviđalo: Razlog tome su neke od nekonvencionalnih ruskih mjera – ali prije svega milijuni koje zapad i dalje svakodnevno prenosi u Moskvu.
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, zapad je pokrenuo ekonomske restriktivne mjere. Amerika je zabranila prodaju širokog spektra robe Rusiji, velike kompanije su se povukle, a određen broj zemalja zajedno je zamrznuo 60 posto međunarodnih rezervi centralne banke. Cilj je bio poslati rusko gospodarstvo u slobodni pad i kazniti predsjednika Vladimira Putina zbog njegove agresije. U sedmici nakon invazije, ruska rublja je pala za više od trećine u odnosu na dolar, a cijene dionica mnogih ruskih kompanija su potonule.
Je li strategija zapada još uvijek ide prema planu? Čini se kako se nestabilnost na ruskim tržištima smanjila.
Od marta, ruska rublja je porasla i sada se ponovo približava svojoj predratnoj vrijednosti. Glavni ruski burzovni indeks bilježio je pad u iznosu od jedne trećine naspram početne vrijednosti, ali se od tada ponovno stabilizirao. Vlada i većina kompanija ispunjavaju svoje devizne obveznice. Prestala je akcija banaka u kojima je povučeno skoro 3 bilijuna rubalja (31 milijardu dolara), a Rusi su vratili velik dio novca na svoje račune. Centralna banka povećala je kamatne stope sa 9,5 na 20 posto kako bi potaknula građane da zadrže rusku imovinu koja nosi kamate.
