Na svjetskim tržištima vrijednost američkog dolara prema košarici valuta porasla je i drugu sedmicu zaredom, uslijed očekivanja agresivnog povećanja kamata američke centralne banke (Feda), dok je kurs eura prema dolaru pao na najniži nivo u posljednje dvije godine, jer je Evropska centralna banka (ECB) suzdržana po pitanju kamata.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je ove sedmice za 0,65 posto, na 100,48 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skočio za 1,7 posto, na 126,45 jena, najviši nivo u posljednjih 20 godina. Američka valuta ojačala je i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura pala za 0,6 posto, na 1,0810 dolara.
Zamah dolara uslijedio je u utorak, nakon što je objavljeno da su u martu potrošačke cijene u SAD-u porasle za 8,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što je najviša američka stopa inflacije od 1981. godine.
“Premda su ti podaci u skladu s očekivanjima, oni podsjećaju da Fed ne može samo sjediti, mora krenuti u akciju i to žurno”, slažu se analitičari.
U martu je Fed prvi put od 2018. godine povećao ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a već u maju vjerovatno će ih podići za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedovi bilansi, koji su u borbi s korona krizom nabujali za nekoliko biliona dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno. Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo.
John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao je da je povećanje kamata za pola postotnog boda u maju “vrlo razumna opcija“. To pokazuje da čak i oprezniji čelnici Feda podržavaju brže zaoštravanje monetarne politike.
Za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata, ECB je suzdržan po tom pitanju. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nakon redovne sjednice čelnika Banke kazala je da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogao početi povećavati kamate i da bi to moglo biti “sedmicama, pa i mjesecima nakon što ukine programe poticaja u trećem kvartalu“.
Na sjednici su čelnici ECB-a potvrdili da će do jeseni ugasiti redovni program poticaja ekonomiji eurozone, upozorivši da “rat u Ukrajini stvara neizvjesnost koja zahtijeva fleksibilnost monetarne politike“.
“Inflacija je značajno ojačala i ostat će visoka u idućim mjesecima, u prvom redu zbog naglog rasta cijena energije, a potom bi trebala blago oslabiti.
Monetarna politika ovisit će o ekonomskim pokazateljima, a Banka će se u kreiranju monetarne politike i dalje voditi načelima fleksibilnosti, postepenosti i široke lepeze opcija“, poručili su iz ECB-a.
