| U prvom tromjesečju ove godine Rusija je zabilježila najveći suficit na tekućem računu od 1994., budući da su prihodi od izvoza nafte i plina porasli, a uvoz pao nakon što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli sankcije zbog ruskog napada na Ukrajinu. |
| Ti su prihodi ključni ruski izvor čvrste valute tokom rata i omogućuju vlastima da plaćaju uvoz, podržavaju ekonomiju i vraćaju povjerenje u rublju, navodi agencija Bloomberg.
Suficit na tekućem računu Rusije, kao najšira mjera trgovinskih i investicijskih tokova, u prošlom je tromjesečju dosegao 58,2 milijarde dolara, što je više nego dvostruko više od 22,5 milijardi dolara prijavljenih godinu dana ranije, objavila je Banka Rusije. Sofia Donets, ekonomistica investicijske kompanije Renaissance Capital u Moskvi, procjenjuje da je suficit u martu iznosio 19 milijardi dolara, prvog punog mjeseca od početka sukoba s Ukrajinom. “Učinak sankcija se tek treba odraziti na izvoz”, rekla je. Iako se očekuje da će sveobuhvatne sankcije izazvati najdublju recesiju u Rusiji u posljednjih nekoliko desetljeća, europske sankcije do sada se ne odnose na ključni ruski izvoz energije, od čega je zemlja značajno zaradila od rasta cijena energenata od napada 24. februara. Kontrole kapitala, koje su uvedene kako bi se ograničio pad rublje, znače da je odliv investicija iz Rusije gotovo zaustavljen. Analitičari Bloomberg Economicsa predviđaju da će Rusija ove godine od izvoza energije zaraditi gotovo 321 milijardu dolara, odnosno preko 30 posto više nego 2021. godine. Istodobno, Institut za međunarodne finansije procjenjuje da bi suficit na tekućem računu Rusije ove godine mogao doseći čak 240 milijardi dolara. |
