| Rat u Ukrajini i ekonomske sankcije koje su uslijedile prouzročit će daleko veće poremećaje u evropskoj ekonomiji i tržištu nego prethodne krize poput pandemije korona virusa, kažu ekonomisti. |
| U svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, evropski čelnici pojačali su planove za smanjenje prevelike ovisnosti o ruskoj energiji. Evropski parlament pozvao je u četvrtak na hitan i potpun embargo na rusku naftu, ugalj, nuklearno gorivo i plin.
Međutim, ovaj agresivni zaokret ima cijenu za evropsko gospodarstvo – ionako visoku inflaciju gurnut će na rekordan nivo i prijeti potkopati oporavak proizvodnje koji je započeo prošle godine kada su se ekonomije ponovno pokušala izvući iz pandemije covida-19, piše CNBC. Voditelj globalnog makro istraživanja u ING banci Carsten Brzeski ističe da je Evropa zbog rata posebno izložena riziku gubitka konkurentnosti na međunarodnom tržištu. “Za Stari kontinent rat je puno veći izazov nego što je pandemija ikada bila. Ne govorim samo o sigurnosnoj i odbrambenoj politici, već prije svega o cjelokupnom gospodarstvu”, rekao je Brzeski. On kaže da je eurozona sada suočena s lošom stranom svog temeljnog ekonomskog modela, kao izvozno orijentirana privreda s velikom industrijskom okosnicom i velikom ovisnošću o uvozu energije. Nakon što je posljednjih desetljeća uživala u prednostima globalizacije i međunarodne podjele rada, eurozona sada mora pojačati svoju zelenu tranziciju i napore za energetsku autonomiju, istovremeno povećavajući potrošnju na odbranu, digitalizaciju i obrazovanje. Brzeski smatra da je to izazov koji “može i mora uspjeti”. “Ako i kada uspije, Evropa bi trebala biti dobro pozicionirana. No, pritisak na finansije i prihode domaćinstava ostat će golem dok se to ne dogodi. “Dobit poduzeća će u međuvremenu ostati visoka”, rekao je. Dodaje da se u isto vrijeme Evropa suočava s humanitarnom krizom i važnom ekonomskom tranzicijom. “Rat se odvija u ‘žitnici’ Evrope, ključnom području za proizvodnju žitarica i kukuruza. Cijene hrane će porasti na neviđene razine. Rast inflacije u razvijenim ekonomijama mogao bi postati pitanje ‘života i smrti’ za gospodarstva u razvoju, rekao je Brzesi. Prema njegovom mišljenju, finansijska tržišta su “prevarena” pokušajima jačanja evropskih akcija, jer, kako kaže, “trenutačno nema povratka u bilo kakvu normalnost bilo koje vrste”. Drugi ekonomisti vjeruju da će ovi tektonski potresi za evropsko i globalno gospodarstvo staviti dodatni pritisak na centralne banke i vlade između čekića i nakovnja, žonglirajući između inflacije i fiskalne održivosti. Francuska banka BNP Paribas u najnovijoj analizi ocjenjuje da će ubrzanje ostvarenja ciljeva dekarbonizacije, rasta državne potrošnje i duga, sve veće suzdržavanje globalizacije i sve veći inflatorni pritisci biti trajni problem. “Ovo je izazovnije okruženje za centralne banke da provode monetarnu politiku i zadrže inflaciju u ciljanom rasponu, a ne samo da smanjuje njihovu sposobnost da se posvete određenoj politici, već i čini vjerojatnijim pogreške u politici”, kaže Spiros Andreopoulos, viši ekonomista u BNP Paribas. Također napominje da će povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija u konačnici otežati život fiskalnim vlastima. “Iako to nije trenutni problem, ne samo zato što su vlade općenito produžile prosječno dospijeće svog duga iz godina s niskim kamatama, okruženje s višim kamatama može promijeniti i fiskalni račun. Zato bi na kraju problem održivosti duga mogao ponovno isplivati na površinu”, rekao je Andreopoulos. Niska inflacija u novijoj povijesti eurozone znači da Evropska centralna banka nikada nije bila prisiljena birati između fiskalne održivosti i praćenja svojih inflacijskih ciljeva, jer je niska inflacija zahtijevala prilagodljivu monetarnu politiku koja je pomogla fiskalnoj održivosti. “Politički, ECB je bio u poziciji da uvjerljivo odbacuje, po našem mišljenju, optužbe da je pomogao vladama isticanjem niske stope inflacije. “Ovog puta ECB mora pooštriti svoju politiku kako bi obuzdala inflaciju u svjetlu daljnjeg povećanja javnog duga, naslijeđa pandemije i kontinuiranog pritiska na državnu blagajnu”, zaključio je Andreopoulos. |
