Brčko najveći uzgajivač bamije na Balkanu, ali interesa za uzgoj sve manje

Ulaganja u njenu proizvodnju nema mnogo, a dobit je zagarantovana.

70

U vrijeme svjetske ekonomske krize neophodna su veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, koja ima bogate prirodne resurse, ali je utisak da se ne iskorištavaju na pravi način. Priča iz Brčkog distrikta, koja je najveći uzgajivač bamije na Balkanu, govori o tome da potencijala za proizvodnju hrane ima mnogo.

Ibro Mehić iz Ograđenovca kod Brčkog u maju će početi sjetvu bamije, biljke koja se rijetko gdje uzgaja na području BiH, ali i Balkana. Ulaganja u njenu proizvodnju nema mnogo, a dobit je zagarantovana. Ipak, od ovog posla se ne može živjeti.

“Omladina to neće, teško je brati. Bamija tri puta dođe na ruke. Kad je obereš, prebereš, pa je moraš križiti i nanizati. A cijena nije nešto – koliko ima truda“, priča Ibro.

U Distriktu se uzgaja sitna bamija, koja se, prema podacima Voćnog kluba Brčko, nigdje u svijetu ne sadi. Riječ o vrsti zvanoj amasije, koja se proizvodi samo u sjeveroistočnoj Bosni. Upravo zbog toga u Brčkom se od prošle godine organizira festival bamije.

“Želimo da kroz ovaj festival promovišemo ovaj dio sjeveroistočne Bosne kao regija gdje se još ta tradicija održala. A usput i da promovišemo Brčko distrikt kao najvećeg proizvođača“, istaknuo je Savo Lukić, predsjednik Voćnog kluba Brčko.

Na inicijativu Voćnog kluba, proizvođači bamije postali su jedini u Bosni i Hercegovini koji dobivaju poticaj.

“Za mene nije loše: 200 KM po dulumu, to je lijepo. Ali da omladinu na to natjeramo, to je teško“, navodi Ibro Mehić.

Postoji potencijal i za povećanje proizvodnje uljarica.

“Trebalo bi poraditi na povećanju proizvodnje ulja. On je konstantan, s blagim povećanjem. Oko 200 hektara se zasije suncokretom, oko 150 hektara uljanom repicom i oko 2.100 hektara sojom. Što bi se svakako moglo unaprijediti“, poručio je Milenko Ninković, šef Odjeljenja za poljoprivredu Brčko distrikta.

Brčko distrikt bi ove godine u poljoprivredne poticaje trebao uložiti oko 12 miliona KM, približno isto kao i prethodnih godina, ali bez mnogo učinka. Očito je da u toj oblasti treba doći do određenih promjena, kako bi bio potencijal za proizvodnju hrane u dovoljnoj mjeri bio iskorištenja.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here