Električna energija i u prošloj godini bila je glavni bosanskohercegovački izvozni proizvod, na kojem je naša zemlja zaradila više od 600 miliona konvertibilnih maraka, zahvaljujući prodaji tog energenta na vanjskom tržištu za blizu 828 miliona te njegovom uvozu teškom oko 219 miliona KM. Prema tržišnoj, ali i svakoj drugoj logici, takav vanjskotrgovinski trend otvara širok prostor za pojeftinjenje električne energije za domaće kupce. No, davno je rečeno da logika prestaje tamo gdje počinje BiH, pa su bh. potrošači električne energije presretni što će je ubuduće plaćati “samo“ 20 posto skuplje i da će im, lančanim slijedom poskupljenja, u istom procentu oslabiti ionako skroman životni standard.
Milionsko pitanje
“Sada su mnogima upitnici iznad glave, jer znači da smo imali 600 miliona KM viškova električne energije, a njena cijena je viša. Zbog čega je to tako – to je, kako kažu, pitanje za milion dolara“, opisao je koliziju između ekonomske teorije i bh. prakse Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, komentirajući navedene podatke tokom prezentacije Izvještaja o robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2021. godini, koja je okončana deficitom od 7,3 milijarde KM (14,6 milijardi KM izvoza naspram 21,9 milijardi KM uvoza).
Uz električnu energiju, BiH je lani najviše izvozila sjedala (oko 581 miliona KM), žicu (oko 474 miliona KM), konstrukcije (oko 472 miliona KM) i obrađeno drvo (oko 457 miliona KM), dok su na uvoznoj strani dominirala naftna ulja (oko 1,6 milijardi KM), automobili (oko 785 miliona KM), lijekovi (oko 557 miliona KM), sirovi aluminij (oko 550 miliona KM) i ugalj (oko 468 miliona KM).
Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima BiH, tu i dalje neprikosnoveno dominira Evropska unija, na koju se odnosi čak 72,1 posto bh. izvoza i 65,8 posto uvoza – na EU tržište lani je izvezeno robe u vrijednosti većoj od 10,5 milijardi KM (za 35,6 posto više nego u 2020.), a uvezeno za oko 14,5 milijardi KM (za 24,8 posto više u odnosu na 2020.).
Posmatrano po pojedinačnim zemljama, najznačajniji evropski vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska, s kojom je lani otvaran ukupan obim robne razmjene od 5,4 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 1,9 milijardi KM, a na uvoz 3,5 milijardi KM. Prošle godine u Hrvatsku smo prvenstveno izvozili električnu energiju (305 miliona KM), a od nje praktično ovisili u uvozu naftnih ulja (999 miliona KM).
Zemlje CEFTA (Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) učestvovale su u 17,6 posto bh. izvoza (2,57 milijardi KM, uz godišnje povećanje od 41,29 posto) i 16,5 posto uvoza (3,61 milijarda KM, rast od 30,27 posto), pri čemu je BiH izvozom pokrila samo 71,1 posto uvoza, iako je na tom tržištu samo sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom ostvarila vanjskotrgovinski deficit. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona ostala je Srbija, u koju smo lani izvezli robe za 1,8 milijardi KM (za 48,2 posto više u odnosu na 2020.), a iz nje ostvarili uvoz vrijedan 3,2 milijardi KM (godišnji rast od 28,6 posto). Bh. izvoz u Srbiju zasnivao se prvenstevno na koksu (265 miliona KM) i električnoj energiji (257 miliona KM), a u uvozu su dominantna bila naftna ulja (364 miliona KM).
Na takozvanim ostalim tržištima prednjači Turska, s kojom je u 2021. ostvarena vanjskotrgovinska razmjena vrijedna oko 1,5 milijardi KM. Uz godišnji rast od 14,9 posto, izvoz iz BiH u Tursku dostigao je 400 miliona KM, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 43,9 posto, na oko 1,1 milijardu KM, a pokrivenost bh. uvoza izvozom smanjena na 32,3 posto. Od Turaka smo lani najviše kupovali proizvode iz kategorije Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji (116,5 miliona KM) te odjeću i plastiku (po 98,6 miliona KM), a prodavali im prvenstveno željezo i čelik (121,9 miliona KM).
Sektorska struktura
Kada je riječ o sektorskoj strukturi bh. vanjskotrgovinske robne razmjene u prošloj godini,dominirala je metalna industrija. Ukupan godišnji izvoz dostigao je vrijednost od 5,9 milijardi KM, za 1,9 milijardi KM ili 49 posto više nego u 2020. godini, dok je uvoz povećan za 2,1 milijardu KM ili 36 posto, na 7,9 milijardi KM.
Električne mašine bile su glavni predmet razmjene BiH sa svijetom u metalskom sektoru – njihov izvoz, uz godišnji rast od 33 posto, premašio je iznos od 1,1 milijarde KM, dok je vrijednost uvoza povećana za 10 posto, na 1,3 milijarde KM. Vrijednost izvoza željeza i čelika, pak, povećana je za 85 posto, na 849 miliona KM, a uvoza za 75 posto, na 973 miliona KM. U oblasti autoindustrije, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 437 miliona KM (za 15 posto više nego u 2020.) te uvoz vrijedan 1,4 milijarde KM (povećanje od 25 posto).
U oblasti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće izvoz je povećan za 12 posto, na 1,5 milijardi KM, ali je uvoz jačao još intenzivnije – za 16 posto, na dvije milijarde KM. Uvozili smo uglavnom sirovine i repromaterijale, a izvozili obuću (714 miliona KM, rast od 11 posto) i odjeću (609 miliona KM, rast nešto veći od 11 posto).
Prošlogodišnju vanjskotrgovinsku razmjenu u agroindustrijskom i prehrambenom sektoru obilježili su rast izvoza za šest posto (na 962 miliona KM) i procentualno dvostruko jači skok uvoza (na 3,4 milijarde KM). Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ostao je na približno istom nivou iz 2020. godine – 93,9 miliona KM, čime je tek polovično pokriven uvoz “težak” 175 miliona KM. Ključni problem u tom segmentu robne razmjene sa svijetom i dalje je to što prodajemo mahom sirovo mlijeko, koje je najjeftinije, a kupujemo prerađevine sa višestruko većom tržišnom vrijednošću. Puno bolja situacija nije ni sa mesom i mesnim prerađevinama, kojih smo u 2021. izvezli za 110 miliona KM, a uvezli za 401 milion KM.
“Zahvaljujući” nemilosrdnoj sječi šuma, drvna industrija i prošle godine zabilježila je suficit u vanjskoj trgovini, koji je iznosi 1,2 milijarde KM. Uz godišnje povećanje od 30 posto, izvoz je iznosio 1,7 milijardi KM, od čega se blizu polovine (oko 825 miliona KM) odnosi na obrađeno drvo, čija je prodaja na stranim tržištima povećana za 37 posto. Namještaja je izvezeno za 712 miliona KM (rast od 23 posto), a šumskih sortimenata za oko 173 miliona KM. Istovremeno, uvezli smo drva i drvenih proizvoda za oko 383 miliona KM (rast od 34 posto), namještaja za oko 112 miliona KM (rast od 21 posto), dok uvoza šumskih sortimenata nije bilo, kao ni u 2020. godini.
Suficit sa samo dvije zemlje
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, Bosna I Hercegovina lani je ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa samo dvije države – Austrijom i Njemačkom. Uvoz iz Austrije u iznosu od 1,13 milijardi KM pokriven je sa 1.29 milijardi KM izvoza (pokrivenost od 113,7 posto), dok su u trgovanju sa Njemačkom dostignuti uvoz od 2,11 milijardi KM i izvoz od 2,15 milijardi KM (suficit od 2,1 posto).
Uz Srbiju i Hrvatsku, pokrivenost bh. uvoza izvozom veća je od 50 posto još u slučaju Italije (83,8 posto – 1,62 milijarde KM izvoza naspram 1,93 milijarde KM uvoza) i Slovenije (65,5 posto – 1,24 milijarde KM izvoza i 1,89 milijardi KM uvoza), dok je sa svim ostalim zemljama ta pokrivenost ispodpolovična.
