Svi koji ovih dana naručuju robu iz Kine mogli bi se itekako načekati zbog poremećaja na globalnom brodarskom tržištu.
Pristup jeftinoj proizvodnji kod kuće dao je kineskim kompanijama prednost u inostranstvu. No to se sada pretvara u problem, jer pandemija i trgovinske napetosti remete međunarodne kanale snabdijevanja, piše tportal.
Mnoga se roba ne može otpremiti, rekao je Fang Xueyu, potpredsjednik međunarodnog marketinga i generalni direktor za Aziju i Pacifik u kineskoj kompaniji za kućne aparate Hisense.
Troškovi otpreme kontejnera popeli su se pet puta sa otprilike 3.000 dolara na čak 15.000 dolara svaki, dok im je potrebno otprilike sedmicu dana da stignu u Evropu.
Od zagušenja Sueskog kanala u martu do ponovnog pojavljivanja slučajeva Covida oko velikog kineskog izvoznog središta u Guangzhouu u junu, logistički poremećaji pogodili su globalnu trgovinu.
“Ono što imate u Evropi, ono što imate širom svijeta, ne bih to nazvao haosom, ali puno poremećaja u logističkom sistemu”, rekao je za CNBC Alexander Klose, izvršni potpredsjednik inostranih operacija u kineskom pokretaču električnih automobila Aiways.
“Tako smo morali ponovo rezervisati smjene, morali smo odložiti smjene, jer nisu bili dostupni brodovi, nisu bili dostupni kontejneri. To je definitivno uticalo na nas ”, rekao je za CNBC.
Potražnja za proizvodima iz Kine ostala je velika. Carinska uprava Kine je saopćila kako je u prvoj polovini godine izvoz u Evropsku uniju porastao za 35,9 posto u odnosu na prošlu godinu na 233 milijarde dolara, dok se izvoz u SAD popeo za 42,6 posto na 252,86 milijardi dolara.
No, odgode isporuke označavaju najnoviji izazov s kojim se kineske kompanije suočavaju u pokušaju dostizanja međunarodnih tržišta.
Od oko 3.400 kineskih kompanija koje posluju na međunarodnom nivou, samo njih oko 200 ostvaruje više od milijardu dolara prodaje u inostranstvu, rekao je James Root, partner u konsultantskoj kompaniji Bain.
Kineske multinacionalne kompanije vjerovatno ponovo otkrivaju ono što već dugo znaju. Njihove najbolje mogućnosti za rast su pred njima. A to je i generalna strategija kineske države – okrenuti se vlastitom tržištu.
Kina je druga najveća ekonomija na svijetu, a mnogi ekonomisti predviđaju da će nadmašiti SAD i postati najveća u sljedećih nekoliko godina.
Logistički izazovi znače da će kineske kompanije dalje pokušati da se šire na međunarodnim tržištima. Kompanije za e-trgovinu grade ili iznajmljuju skladišni prostor u blizini kupaca u Evropi, pa prodavci mogu unaprijed otpremiti proizvode za skladištenje. Kad kupac naruči, proizvod samo treba putovati iz obližnjeg skladišta, a ne preko kontinenta.
Podaci kineskog Ministarstva trgovine ukazuju na to da su kineske kompanije izgradile oko stotinu novih skladišta u inostranstvu u prvoj polovini ove godine, nakon povećanja od 800 prošle godine. Kineske kompanije traže i druge načine za uspostavu svoje prisutnosti na stranim tržištima.
Sljedeće godine AliExpress planira udvostručiti svoje osoblje u Francuskoj, Španiji i Italiji.
Na primjer, Hisense (vlasnik Gorenja) planira dodatne akvizicije i izgradnju više fabrika u različitim zemljama jer carine poskupljuju prodaju proizvoda iz Kine na nekim tržištima, poput SAD-a.
