Otok Jersey, najveći otok u Engleskom kanalu, koji ima vlastitu upravu i zakonodavstvo, ali se smatra teritorijem za koji je odgovorno Ujedinjeno kraljevstvo, početkom maja, odlučio je da izdaje dozvole za ribolov francuskim brodovima na osnovu novog sistema uvedenog nakon Brexita. Ova odluka izazvala je oštre reakcije francuskih ribara, što je dovelo do toga da je Velika Britanija poslala dva patrolna broda svoje mornarice prema otoku Jerseyju, nakon što su francuski ribari zaprijetili da će blokirati glavnu luku tog otoka, a sama francuska vlada čak zaprijetila isključivanjem električne energije kojom opskrbljuje Jersey. Otok je inače udaljen samo 23 kilometra od obale francuske pokrajine Normandije, dok je od engleske obale udaljen čak 140 kilometara.
Novi uslovi
Oko 80 francuskih ribarskih brodova ipak je blokiralo luku Saint-Helier, glavni grad na Jerseyju, u znak protesta zbog, kako tvrde, uskraćivanja njihovih ribolovnih prava nakon Brexita, odnosno nakon što je Velika Britanija službeno napustila zajedničko tržište i carinsku uniju 31. januara 2020 godine.
Napeta situacija dodatno se zaoštrila kad je i francuska mornarica poslala svoja dva broda, žandarmerijske patrolne brodove Athos i Themis, u vode La Manchea, “kako bi nadzirali situaciju i garantirali sigurnost ljudi na moru”.
Nakon nekoliko sati francuski ribari su prekinuli svoj protest na moru, a njihovi predstavnici su otišli na sastanak s delegacijom vlasti Jerseyja. Ipak, sastanak nije doveo do željenog dogovora.
“Ne znam zašto smo uopće išli naći se s njima. Oni za sve krive francusku vladu koja im, kažu, nije poslala prave informacije. Ako ne budemo činili ništa, izgurat će nas malo po malo. Ovo se sad mora riješiti na kopnu. Francuska ministrica mora ispuniti svoje prijetnje”, kazao je ribar Cyril Piraud nakon sastanka.
Velika Britanija i Francuska na kraju su povukle svoje brodove iz voda u Jerseyju i tako smirile ovaj sukob prije nego što je izmakao kontroli.
Bijesni francuski ribari odlučili su se na ovaj drastičan potez zbog novih regulacija, odnosno licenci koje su im vlasti Jerseyja nametnule ove godine nakon što je Brexit stupio na snagu. Francuski ribari iz Normandije, koji ribare u La Mancheu stoljećima, smatraju da su uslovi za nove ribarske licence, odnosno dozvole, prestrogi i da im se na taj način uskraćuje pravo na rad.
“Nemamo alternative. Ako se dogovor ne vrati u normalu, nećemo moći preživjeti. Od 50 do 80 posto francuskih ribarskih brodova će nestati”, rekao je jedan francuski ribar reporterima BBC-ja.
Koliko je situacija bila dramatična, najbolje ilustrira prijetnja koju je uputio David Sellam, predsjednik Lučke uprave Normandije i Bretanje.
“Spremni smo za rat. Možemo baciti Jersey na koljena ako bude potrebno”, rekao je Sellam i dodao da je Jersey preuzela “ekstremistička struja koja želi smanjiti pristup francuskim ribarima i profitirati od Brexita”.
S druge strane, i britanski ribari su rekli da bi blokada luke u Jerseyju bila “ratni čin”.
“Mi tražimo od francuske vlade da se obrati svim uključenim vlastima kako bi promijenila situaciju u kojoj se francuski ribari nalaze. Ali ako to ne bude imalo efekta, morat ćemo poduzeti nove mjere odmazde. Mjera za koju najviše ljudi zna je isključivanje električne energije Jerseyju jer nju kontrolira Normandija”, rekao je regionalni predstavnik francuskih ribara Hugo Lehuby za Guardian.
Naime, francuska ministrica pomorskih poslova Annick Girardin tvrdi da Francuska prema sporazumu o Brexitu ima pravo uzvratiti na kršenje sporazuma druge strane, sugerirajući da bi mogla isključiti struju Jerseyju ako se nastave ograničenja njenim ribarima.
“Razlog zbog kojeg smo zaista ljuti na njih je to što ribarske licence dolaze s tehničkim restrikcijama koje su različite za svakog ribara, a takve restrikcije su potpuno ilegalne i krše sporazum i pregovore o Brexitu. Na primjer, ribar, iz nekog potpuno nelogičnog razloga, neće imati dozvolu ribariti u određenoj zoni u vodama Jerseyja. Drugi neće moći loviti određenu vrstu ribe. Treći će biti ograničen na samo jednu tehniku ribarenja i neće, na primjer, moći koristiti mrežu. Pravila su različita za sve”, objasnio je Lehuby.
Prema ovim pravilima, koja su stupila na snagu ovaj mjesec, Jersey je izdao 41 licencu ili dozvolu francuskim ribarskim brodovima dužim od 12 metara. Međutim, kako piše BBC, Jersey je dozvole izdavao prema tome koliko su dotični ribari ribarili u njihovim vodama od 2017. do 2020. godine. Međutim, 17 od 41 francuskog broda dobilo je daleko manji pristup – zato što nisu predstavili detaljne informacije o svom prethodnom ribarenju na tom području, tvrdi Jersey, dodajući kako je postavio samo dva “vrlo mala” dodatna ograničenja ribarenja radi konzervacije ribljeg fonda.
EK podržala Francusku
Francuska vlada nazvala je nova pravila o pristupu francuskih ribara ovim vodama neprihvatljivima. Pariz je to prijavio Evropskoj komisiji, tvrdeći da su ti novi uvjeti nametnuti jednostrano, bez dogovora i da su nepošteni prema francuskim ribarima. Također, Pariz tvrdi da nije bilo nikakvih konsultacija dviju strana o novim uvjetima. Ribarenje je prethodno bilo regulirano Sporazumom iz Granvillea, koji su 2000.godine London i Kanalski otoci (Jersey i Guernsey) sklopili s Parizom i prema kojem su francuski brodovi mogli ribariti do pet kilometara od obale otoka. Prema novom sporazumu Evropske unije i Velike Britanije, francuski ribari mogu nastaviti ribariti ako mogu dokazati da su ranije operirali u tim vodama.
U saopćenju glasnogovrnika britanskog premijera Borisa Johnsona se navodi da vlasti Jerseyja imaju “pravo” regulirati ribarenje u svojim vodama po sporazumu o trgovini koji je Britanija sklopila s EU te da ih Britanija “podržava” u tome.
Međutim, Evropska komisija je u međuvremenu stala na stranu Francuske i otvoreno optužila Veliku Britaniju za kršenje sporazuma o odnosima nakon Brexita zbog toga što London, odnosno njegov “krunski posjed” Jersey nije unaprijed upozorio na nove uslove za ribarenje u svojim vodama.
“Pod Sporazumom o trgovinskoj saradnji EU-UK, bilo kakvi predloženi uvjeti upravljanja (ribljim fondom) trebaju biti predstavljeni unaprijed drugoj strani kako bi im se dalo dovoljno vremena za procjenu i reakciju na predložene mjere. Komisija je jasno naznačila UK da se stavke sporazuma ne poštuju. Dok britanske vlasti ne daju dodatno opravdanje novih uvjeta, oni se ne bi trebali primjenjivati”, poručili su iz Evropske komisije.
Ipak, razrješavanje ovog spora posebno je zamršeno jer Jersey, kako tehnički nije dio Velike Britanije, nikad nije bio ni dio EU. Pa ipak, London je zadužen za vanjske poslove Jerseyja i jasno je da ima glavnu riječ po ovom pitanju.
Kao odgovor na ovu situaciju, Francuska blokira sporazum o finansijskim uslugama nakon Brexita između EU-a i Velike Britanije sve dok vlada Borisa Johnsona ne odobri ribarima pošten pristup britanskim vodama, tvrde dužnosnici. Spor sada prijeti sporazumom o finansijskim uslugama kojega šefovi City of London očajnički žele postići što prije.
Glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal nije porekao da Pariz drži dogovor za finansijski sektor kao polugu u ribolovnom sporu, rekavši da su sva pitanja nakon Brexita povezana.
Drugi dužnosnik EU rekao je da frustracija zbog Velike Britanije nije ograničena samo na Francusku.
“Nije samo Francuska i nije samo ribolov. Britanija mora u potpunosti primijeniti sporazume koje je potpisala, što trenutno nije slučaj”,rekao je diplomat.
Veliki britanski sektor finansijskih usluga uglavnom je bio odsječen od EU kad je Velika Britanija formalno napustila blok i tranzicijsko razdoblje završilo početkom 2021. godine.
Trgovinski ugovor o Brexitu ne pokriva finansijske usluge, a blok tek treba odlučiti o direktnom pristupu jedinstvenom evropskom tržištu za finansijske kompanije u londonskom Cityju u okviru postupka poznatog kao “ekvivalencija”. Britanija i EU načelno su se dogovorile o memorandumu o razumijevanju o saradnji između finansijskih regulatora, ali 27 država članica bloka, uključujući Francusku, još ga mora formalno ratificirati.
Sporazum iz Granville
Stoljećima su se prava ribara određivala bilateralnim sporazumima Jerseyja s Francuskom, odvojeno od nadzora Ujedinjenog Kraljevstva i zajedničke ribarstvene politike EU-a. Ribari su sve do sada radili po Sporazumu iz Granvillea, koji je prvi put potpisan 1839. godine i koji je od velike koristi za francusku flotu. Prema sporazumu, francuska plovila su u 2019. godini dobila 75 posto svih dozvola za vode Jerseyja – 364 dozvole, u poređenju sa 127 za brodove Jersey. Također je francuskim vlastima omogućio licenciranje vlastitih plovila bez obzira na bilo kakav prigovor dužnosnika Jerseyja. Međutim, sporazum je sada zamijenjen jer se Jersey pozvao na Trgovinski sporazumom UK i EU, a Francuzi razumljivo snose gubitak.
Službenici Jerseya tvrde da će francuska plovila i dalje dobiti dozvole sve dok pokažu dokazanu historiju rada u otočkim morima. I dok Francuska tvrdi da mnogi njeni čamci nemaju GPS koji bi to dokazao, “Jersey je u granicama svojih prava da radi ono što je učinio”, prema riječima jednog ribolovnog stručnjaka.
