| Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa značajno povećanje budžeta za borbu protiv klimatskih promjena i kontrole oružja u proračunu koji obilježava oštar zaokret od njegova prethodnika, Donalda Trumpa. |
| Iz budžeta proračuna vrijednog 1.5 triliona dolara, koji bilježi osam posto povećanja u osnovnom finansiranju u odnosu na tekuću godinu, više milijardi će se ulagati u javni prijevoz i čišćenje okoliša, srezat će se finansiranje graničnog zida, a pojačati za provjeru kupaca oružja, što su ciljevi drugačiji od onih prethodne administracije.
U tri mjeseca mandata kojim dominira pandemija, ovaj dokument nudi dugoočekivani uvid u Bidenov program te se njime započinju naporni pregovori s Kongresom po pitanju toga što će se naposljetku finansirati. Biden će za 14 milijardi dolara pojačati finansiranje agencija koje se bave efektima emisija stakleničkih plinova, što je zaokret od Trumpove administracije koja je negirala klimatsku znanost. Predsjednik će potrošiti milione na bavljenjem s rastućim brojem djece bez pratnje koja se pojavljuju na južnoj granici zemlje sa Središnjom Amerikom, uključujući i 861 milion dolara koji će se uložiti u tu regiju. No u njegovom budžetu neće biti mjesta za izgradnju graničnog zida, Trumpovog prioriteta, te će povećati finansiranje istrage agenata za imigraciju koji su optuženi za “bijelu supremaciju”. Među najvećim predloženim povećanjima izdataka su škole u siromašnijim susjedstvima i istraživanje smrtonosnih bolesti osim covida-19, koji je dosad bio glavna preokupacija u Bidenovom mandatu. Biden će potrošiti 6.5 milijardi dolara za pokretanje istraživačke skupine koja će se baviti bolestima, od raka do dijabetesa i Alzheimera, što je program koji pokazuje njegovu dugogodišnju želju da iskoristi vladin budžet kako bi unaprijedio medicinska istraživanja. Biden je tražio oko 715 miliona dolara za ministarstvo odbrane, što je kompromis između liberala koji podržavaju smanjenje troškova i konzervativaca koji žele povećanje vojne potrošnje. Novac će koristiti Pentagonu za odvraćanje Kine, poticanje modernizacije inventara nuklearnih projektila i gradnje “klimatske otpornosti” u vojnim ustanovama. Poznat kao “mršavi” budžet, Bidenov nacrt samo je uvid u okvirne cifre “diskrecijskih” programa i odjela, gdje je Kongres nadležan da donese odluku na što želi potrošiti novac za fiskalnu godinu koja počinje u oktobru.Bijela kuća je odgađala sastavljanje nacrta, kriveći otpor političkih dužnosnika tokom Trumpove primopredaje vlasti i negiranje da različiti interesi u pitanjima poput finansiranja vojske igraju ulogu. Nacrt ne uključuje Bidenova 2 triliona za infrastrukturu ili promjene u oporezivanju, rekao je administrativni službenik. Te promjene će biti uključene u prijedlog cjelovitog budžeta kasno u proljeće. U 2020. fiskalnoj godini diskrecijska potrošnja iznosila je 1.6 triliona dolara, što je četvrtina ukupne potrošnje. Ostalo je za obavezne sfere poput starenja, invaliditeta, nezaposlenosti i zdravstvenih benefita. Svaki od nacrta je tek prvi korak u procesu stvaranja budžeta kojeg će naposljetku izglasati Zastupnički dom i Senat u kojem demokrati drže tanku većinu. Biden je povukao svoj inicijalni izbor, Neeru Tanden, koja je trebala voditi Ured za upravljanje i budžete nakon problema u zadobivanju podrške Senata. Ured trenutno vodi vršiteljica dužnosti Shalanda Young. |
|
|
