Prije nekoliko sedmica mnoge su se evropske zemlje nadale da će građani s redovnim primanjima uskoro početi trošiti pandemijsku ušteđevinu, no problemi sa vakcinacijom i novi val pandemije pokazali su da stvari neće ići glatko.
Opetovano širenje covida-19 prisililo je vlade da ponovo uvedu mjere zatvaranja, a vakcinisanje kasni, pa još nema odgovora na pitanje kada bi se rekordna ušteđevina građana konačno mogla pretočiti u prijeko potreban bum potrošnje.
Tako je direktor berlinske savjetodavne kompanije za tehnologiju Daniel Krupka nakon produženih mjera zatvaranja u Njemačkoj otkazao sedmodnevni porodični odmor na otoku Hiddensee na Baltiku, koji je rezervirao u aprilu.
“Vjerovatno bismo potrošili i do 2.000 eura, ali ništa od toga”, rekao je Krupka.
Pandemija je ugrozila ili uništila egzistenciju miliona ljudi, a mnogi od onih koji su imali sreće i zadržali posao odlučili su više štediti budući da zbog koronaograničenja ni nemaju gdje trošiti.
U Njemačkoj je tako štednja iskazana udjelom u raspoloživom dohotku porasla u 2020. na rekordnih 16,2 posto, s 10,9 posto u 2019.
U Francuskoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila 22,2 posto, kliznuvši ipak s rekordnih 27,5 posto u razdoblju od aprila do juna, a snažno je porasla i u Italiji i Španiji.
Ekonomisti i političari nadali su se da će građani eurozone do sada već početi trošiti “prisilnu” pandemijsku ušteđevinu i tako potaknuti oporavak ekonomije, za koji se već očekuje da će biti slabiji nego u SAD-u.
Nade su im se izjalovile nakon što su Njemačka i Francuska, dvije najveća ekonomije eurozone, ponovo uvele ograničenja.
Francusko ministarstvo financisja vjeruje da će nove jednomjesečne mjere zatvaranja trgovina u Parizu i regijama na sjeveru zemlje koje ne prodaju osnovne potrepštine tek minimalno uticati na ekonomiju.
Ekonomisti u privatnom sektoru nisu tako optimistični i kompanija za osiguranje kredita Euler Hermes snizila je prognozu francuskog ekonomskog rasta u ovoj godini za pola postotnog boda, na 5,4 posto.
“Ako najnovije zdravstvene mjere ne budu na snazi duže od trenutno planirane četiri sedmice, možemo očekivati snažan učinak nadoknade (suspregnute potrošnje) u drugom tromjesečju koja će amoritizirati posljedice novih blokada”, tumači ekonomistica Euler Hermesa Selin Ozyurt.
Sve ovisi o obnovi povjerenja domaćinstava, uspjehu kampanje vakcinisanja i produženju državne ekonomske podrške, dodala je Ozyurt.
Isto vrijedi i za Njemačku, čija je centralna banka u decembru prognozirala da će ekonomija ove godine porasti tri posto na temelju pretpostavke da će ograničenja biti ublažena na proljeće zahvaljujući proširenom vakcinisanju građana.
“Pandemija i mjere zatvaranja kojima se ona suzbija u početnoj će fazi snažnije uticati na njemačku ekonomiju, a vjerovatno i nešto duže no što smo očekivali”, rekao je glavni ekonomist Bundesbanka Jens Ulbrich.
“Suspregnuta” potrošnja zapljusnut će ekonomiju nakon što ograničenja budu ukinuta, smatra Ulbrich.
Drugi pak tvrde da “val” potrošnje možda i nije prava riječ.
“Neke stvari nećete nabavljati iz mjeseca u mjesec. Ko je za prve blokade kupio novi veliki televizor za kućno kino ili sofisticiranu kuhinju za pripremanje lijepih obroka kod kuće, neće to ponoviti nakon šest mjeseci”, tumači zaposlenik instituta GfK Rolf Buerkl.
“Isto vrijedi i za neke usluge. Sigurno nećete ići češće kod frizera da biste nadoknadili šišanje propušteno tokom zatvaranja. Dakle, dio lične potrošnje dugoročno je izgubljen i ne trebamo očekivati efekt nadoknade”, objasnio je Buerkl.
