| Mnoge evropske fimre i domaćinstva su pod finansijskim stresom kao posljedicom pandemije. |
| Tokom kriza povećava se broj nepovratnih zajmova. Iako je usvojena prethodna razina novčane, fiskalne i regulatorne potpore, očekuje se porast obima loših zajmova u EU. Prema nedavnom evropskom istraživanju, broj bankrota u mnogim evropskim zemljama čak je prošle godine pao u odnosu na godišnji prosjek za 2017.-2019. (U Njemačkoj za 15 posto, u Italiji i Francuskoj za više od 40 posto), iako su mnoge firme prisilno zatvorene zbog vladinih ograničenja.
Kompanije su imale koristi od državne podrške i premošćivanja, a u Švedskoj, gdje su se provodila blaža ograničenja javnog života, broj bankrota lani je porastao za 6,5 posto, piše ljubljanski Dnevnik. Moramo znati da mala i srednja preduzeća imaju relativno veću potrebu za financijskim restrukturiranjem od velikih, čije obveznice kupuje ECB. Mala i srednja poduzeća pogođena su potrebom za likvidnošću kako bi preživjela razdoblja zatvaranja. Istodobno, tijekom “nove normale” pate i od niže profitabilnosti. Evropska investicijska banka (EIB) procjenjuje da neto gubitak prihoda, uključujući razne državne potpore, iznosi 6 do 11 posto za mala i srednja poduzeća, u usporedbi s dva do tri posto za velike kompanije. Nažalost, to nije dobar znak za evropski bankarski sistem. Ovdje će biti presudno odabrati pravi mehanizam rješavanja problema malih i srednjih poduzeća kako bi se izbjeglo pogoršanje bilansi banaka do te mjere da bi to dovelo do ponovne kreditne krize u Evropi, posebno u nekim evropskim zemljama. Nije sve tako kritično, kao što smo već vidjeli primjer dobre prakse u Americi s Main Street Lending Programom, gdje je Fed, kako bi potaknuo komercijalne banke na kreditiranje, pokrio čak 95 posto novih ili postojećih zajmova kvalificirani poslodavci, tj. tvrtke su na početku koronakrize imale dobru finansijsku situaciju. Program je vrijedio 600 milijardi dolara. |
