Neto dobit hrvatskih banaka u 2020. se više nego prepolovila, dok se u ovoj godini očekuje ubrzanje kreditiranja preduzeća i stanovništva, uz rast potražnje za stambenim kreditima, rečeno je na digitalnom briefingu za medije Hrvatske udruge banaka (HUB).
Ukupna neto dobit hrvatskih banaka u 2020. godini pala je za 53,3 posto u odnosu na 2019. godinu, na 2,7 milijardi kuna (oko 356 miliona eura), ponajviše zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravki vrijednosti finansijske imovine koja se u knjigama vodi po amortiziranom trošku. Direktor HUB-a Zdenko Adrović napomenuo je da je rezultat prije rezerviranja u prošloj godini iznosio 7,3 milijarde kuna (963 miliona eura), dok je dobit prije oporezivanja, a nakon raznih ispravki vrijednosti, iznosila 3,3 milijarde kuna (oko 435 miliona eura).
“Dakle, ukupno oko četiri milijarde kuna odnosi se na razne ispravke vrijednosti. To dočarava situaciju u kojoj se nalazi jedan dio hrvatskog gospodarstva, pri čemu prvenstveno mislim na turizam i sve vezano uz taj sektor”, izjavio je Adrović.
Neto kamatni prihod hrvatskih banaka smanjen je za 5,7 posto, neto prihodi od naknada i provizija za 10,5 posto, dok su ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjeni za 9,9 posto u odnosu u na 2019. godinu.
“To znači da je prihod banaka pao nešto više nego hrvatski BDP u 2020. godini”, napomenuo je Adrović, podsjetivši da je BDP Hrvatske je pao za 8,4 posto.
Depoziti domaćinstava u 2020. su na godišnjem niovu porasli za 6,1 posto, na 224,5 milijardi kuna (29,6 milijardi eura), dok su u januaru 2021. ojačali za 7,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
“U najvećem dijelu, taj brzi rast depozita sasvim sigurno leži i u odricanju od potrošnje ili nemogućnosti da se potroši dio dohotka”, ocijenio je Adrović.
Ukupan godišnji rast kredita prema stanovništvu lani je iznosio 2,3 posto, pri čemu su stambeni krediti rasli između sedam i osam posto. Samo u zadnjem lanjskom kvartalu, a u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine, stambeni krediti su porasli za 14 posto, dok su nenamjenski gotovinski krediti pali za jedan posto, a prekoračenja po transakcijskim računima za oko pet posto.
Adrović smatra da će u narednom periodu doći do ubrzanja kreditiranja preduzeća i stanovništva, uslijed rasta potražnje za stambenim kreditima.
“Dio potražnje za stambenim kreditima dolazi i iz državnog programa subvencioniranja putem APN-a, dok pojačanu potražnju za tim kreditima generiraju i posljedice potresa”, konstatirao je Adrović.
On je naveo da je ukupna stopa rasta kredita preduzećima lani iznosila 5,3 posto, dok je u januaru ubrzala rast na 5,7 posto.
“S prosječnom kamatnom stopom od 2,9 posto na dugoročne stambene kredite, a u situaciji i gdje nema velikog pritiska na rast tih kamatnih stopa, Hrvatska stoji vrlo dobro”, ocijenio je Adrović te napomenuo da su te kamatne stope bitno ispod nivoa u drugim, razvijenijim zemljama, koje su i duže u Evropskoj uniji, poput Češke, Mađarske ili Latvije.
Kada je riječ o pomoći dužnicima za vrijeme korona krize, Adrović je istaknuo da je “lavovski” dio likvidnosti, koji je u normalnim vremenima trebao biti otplaćen bankama kroz redovne rate kredita, kroz moratorije preduzećima i stanovništvu ostao kao likvidnost. Na kraju avgusta 2020. ukupan efekt moratorija i drugih mjera pomoći privredi i stanovništvu iznosio je 9,3 posto hrvatskog BDP-a, pri čemu je najveći iznos otpadao na privredu, za koju je vrijednost moratorija iznosila oko 32 milijarde kuna (4,2 milijarde eura), dok se na stanovništvo odnosilo između 7,2 i 7,3 milijarde kuna (950 i 960 miliona eura).
Adrović je saopćio i da su banke detektirale da je 80 posto klijenata kojima je istekao moratorij nastavilo uspješno otplaćivati svoje obaveze, dok su tek kod 20-ak posto njih bile potrebne dodatne intervencije. Prosječan period trajanja moratorija kod stanovništva iznosio je šest mjeseci, dok je većini preduzeća, koja su uglavnom dolazila iz turizma i vezanih sektora, odobren moratorij od 12 mjeseci, tako da će oni isticati do 30. juna ove godine.
“Ukoliko većina našeg turizma proradi s 30. lipnjem, smatramo da će ta mjera biti dovoljna i da će velika većina tog dijela našeg gospodarstva, čim im se oporave prihodi, ući u određenu normalu. To bi trebalo biti dovoljno, naravno pod uvjetom da se stvari počnu vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci, što svi očekujemo”, odgovorio je Adrović na pitanje razmatra li se i eventualni produžetak moratorija za preduzeća.
