Hrvatski Sabor raspravljao je sinoć o Prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kojim se predlaže ukidanje obavezne komorske članarine.
Prema Prijedlogu, članarina u HGK ubuduće bi bila dobrovoljna, s ciljem da se poduzetnicima olakša poslovanje oslobađanjem od tog parafiskalnog nameta.
Većina poslanika u Saboru podržala je izmjene koje je inicirao poslanički klub Most.
U međuvremenu, Udruženje poreznih obveznika Lipa objavilo je saopćenje u kojem je predstavljena analiza koju je za Barometar konkurentnosti tog udruženja napravila naučnica Dagmar Radin, a prema čijim nalazima obavezno članstvo u HGK ima negativan uticaj na konkurentnost Hrvatske.
Kao prvi argument za ukidanje obavezne članarine Radin je navela da “obavezno članstvo u HGK negativno utiče na konkurentnost tako što povećava regulativno opterećenje, mogućnost korupcije, dovodi do većeg sukoba interesa u samoj funkciji i delovanju Komore, a ukazuje i na nesposobnost prilagođavanja zakonodavnog okvira i pomanjkanje dugoročne vizije“, uz napomenu da obavezno članstvo povećava administrativne poslove i trošak poslovanja.
Autorka analize je napomenula i da je Hrvatska među samo tri zemlje EU koje su zadržale obavezu plaćanja članarine (ostale dvije su Austrija i Njemačka).
Njen drugi argument se tiče efikasnosti rada HGK.
“Kako je jedan od glavnih ciljeva HGK promoviranje izvoza domaćih poduzeća, njen rad se može mjeriti kroz uspješnost povećanja izvoza. No, kad se izvoz Hrvatske sagleda u kontekstu drugih postkomunističkih zemalja članica EU, Hrvatska ima ne samo generalno uporedno nisku vrijednost izvoza, nego je njen rast bitno sporiji od drugih zemalja“, navela je Radin.
Treći argument koji je iznijela u analizi vezan je za legitimitet HGK u predstavljanju interesa privrednika zbog načina na koji je Komora ustanovljena. Zakonom iz 1991. godine, HGK je proglašena organom s javnim ovlaštenjima i time joj je zagarantirana održivost finansiranja putem obavezne članarine.
“Kako je HGK nastala zakonskom odlukom, njeno dalje djelovanje, postojanje i financiranje isto tako može biti promijenjeno i povučeno. Sve je izglednije da će HGK biti primorana da reformra svoju organizaciju i djelovanje, a promjene u strukturi poduzetništva u Hrvatskoj će možda biti jedan podsticajni faktor za to“, zaključila je Radin.
