Budućnost mobilnosti leži u inovacijama
Suštinu ekonomskog života čini neprekidni protok roba, sirovina i ljudskog kapitala, pri čemu saobraćaj igra ključnu ulogu. U ovom trenutku suočeni smo s dvije ogromne globalne krizne situacije, koje prijete narušavanju svih segmenata našeg života i poslovanja – klimatske promjene i pandemija uzrokovana virusom COVID-19. Usred ovih ozbiljnih izazova, saobraćaj treba biti zaštićen, jer jača ekonomski prosperitet i olakšava nam svakodnevne aktivnosti. Kao najveći izvor emisija plina u EU, morat će proći tranziciju na zelenu ekonomiju, promijeniti postojeću paradigmu, kako bi se uklopio u novi koncept zaštite okoline, usluga zdravstvene zaštite i društva.
Evropska investicijska banka (EIB) spremna je povećati podršku razvoju novih, najmodernijih tehnologija, koje će građanima širom Evrope donijeti čišću mobilnost. Već je povećala udio projekata održivog saobraćaja, značajno premašivši 5,5 milijardi eura u 2019. godini, što čini više od polovine ukupnih kreditiranja u saobraćajnom sektoru. Od razvoja softvera za samohodna vozila, gorivih ćelija i stanica za punjenje do dizajniranja tehnologije za energetski efikasnije brodove, EIB podržava inovacije koje će igrati ključnu ulogu u transformaciji koncepata mobilnosti.
Ove inicijative podržane su nedavno prihvaćenom Mapom puta banke klimatskih promjena EIB Grupe, koja predstavlja nacrt rješenja ekoloških kriza tranzicijom na nultu neto stopu emisije i ekonomiju otpornu na klimatske promjene EU do 2050. godine. EU banka igra ključnu ulogu u stavljanju održivosti u središte EU projekata, podržavajući provođenje Evropskog zelenog sporazuma, prema kojem će saobraćajni sektor morati napraviti pomak ka dekarbonizaciji i e-mobilnosti.
Zajedničko regionalno tržište za podršku oporavku i napretku
Izgradnja modernih saobraćajnih ruta na Zapadnom Balkanu povećat će međuregionalnu integraciju među zemljama i pospješiti kreiranje zajedničkog tržišta u skladu s EU standardima. Ovu inicijativu, kao i opredjeljenost provođenju Zelene agende, pozdravili su EIB i sve zemlje regije na nedavno održanom sastanku o Berlinskom procesu. Na istom su događaju svi učesnici podržali novi Ekonomski i investicijski plan, koji je za ovu regiju iznijela Evropska komisija. On predviđa mobilizaciju devet milijardi finansijskih sredstava u periodu 2021-2027. godine za podršku investicijama koje promovišu konkurentnost, uključivi rast, održivu povezanost te zelene i digitalne tranzicije. EIB je spremna pružiti podršku zemljama Zapadnog Balkana u stvaranju zajedničkog, uključivog, održivog i na znanju zasnovanog tržišta, pružanjem finansijske i tehničke savjetodavne podrške razvoju novih investicijskih strategija.
Neki od vodećih projekata obuhvataju izgradnju autoputeva duž glavnih koridora, revitalizaciju željeznica, modernizaciju ključne infrastrukture i podršku privatnom sektoru. Evropski investicijski fond, kao dio EIB Grupe, razvit će nove finansijske instrumente za podršku privatnom sektoru prema Okviru za investiranje na Zapadnom Balkanu i Garantnom instrumentu za Zapadni Balkan i pomoći u mobiliziranju do 20 milijardi ulaganja.
Kreiranje boljeg investicijskog okruženja zavisit će od kvaliteta saobraćajnih mreža, što je suštinski princip uspješnijeg trgovinskog protoka. Jedan od vodećih projekata predviđenih planom je izgradnja autoputa na koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, odnosno „Povezivanje sjevera s jugom“.
Koridor u središtu Zapadnog Balkana
Panevropski koridor Vc jedna je od najvažnijih saobraćajnih ruta u regiji. Prostire se na 335 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, povezujući zemlju s Mađarskom, Hrvatskom i Jadranskim morem u blizini luke Ploče. Izgradnja modernog, sigurnijeg i efikasnog autoputa duž ovog koridora značajno bi poboljšala pristup i putovanje na posao i nazad za više od 1,5 miliona ljudi. Povećat će brzinu putovanja, potaknut će trgovinu, turizam, regionalni i nacionalni rast.
Do danas EIB je uložila 631 milion eura u izgradnju dužine dionica od 102 km na ovoj glavnoj regionalnoj ruti. Ovo je jedno od najvećih ulaganja Evropske unije na Zapadnom Balkanu, koje je otvorilo ukupno 1,1 milijardu eura zajmova, kao i bespovratnih sredstava u okviru Agende povezivanja. Okvirom za investiranje na Zapadnom Balkanu (WBIF) usmjerena su bespovratna sredstva EU u iznosu od 202 miliona eura.
Usred pandemije uzrokovane COVID-19, građevinski radovi na ovom velikom projektu su se nastavili odvijati zahvaljujući sigurnosnim protokolima koje su uvele lokalne vlasti i dobavljači. EU je dala značajan doprinos u olakšavanju nabavke i snabdijevanja neophodnim materijalom i rezervnim dijelovima za mehanizaciju. Zahvaljujući svim ovim naporima, ljudi angažovani na ovom projektu uspjeli su zadržati svoja radna mjesta i redovne prihode. Najnoviji razvoj događaja na ovom koridoru su radovi iskopavanja desne cijevi tunela Počitelj, koji su se završili bušenjem tunela dugog 1.163 metra. EIB će nastaviti investiranje u ovu važnu saobraćajnu mrežu, koja je od ključne važnosti za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine i regije.
Brže putovanje na posao i s posla i povećana sigurnost
EIB je prisutna u regiji Zapadnog Balkana više od 40 godina, doprinoseći boljim putevima, unaprijeđenim sistemima zaštite od poplava, obnovi škola i bolnica. Samo u posljednjoj deceniji u razvoj vitalne infrastrukture i podršku malim i srednjim preduzećima investirano je osam milijardi eura. Otvaranjem preko dvije milijarde eura za saobraćajni sektor izgrađeni su kilometri obnovljenih puteva i novih dionica autoputa. Ovi napori rezultirali su bržim vremenom putovanja na posao i s posla i povećanjem sigurnosti ljudi na cestama širom regije.
EIB je podržala izgradnju autoputa na Koridoru X u Srbiji s 579 miliona eura. Nakon decenija odsustva s glavnih saobraćajnih ruta, Srbija obnavlja cestovne veze s Bugarskom i Sjevernom Makedonijom, kao i Srednjom Evropom i Turskom, te prema Bliskom Istoku. U Crnoj Gori EIB ulaže u obnovu saobraćajne insfrastrukture pet glavnih cesta širom zemlje. EIB je uložila 284 miliona eura u unapređenje cesta u Albaniji, uključujući izgradnju obilaznica autoputa za gradove Vlorë i Fier.
Preostalo je još puno posla, ali napravljena su velika unapređenja. Ekonomski i investicijski plan, koji je predstavila Evropska komisija, trasirao je put budućeg razvoja. Taj se napredak mora zasnivati na inovativnim rješenjima zasnovanim na digitalnim tehnologijama i otpornim na klimatskim promjenama, a EIB je potvrdila svoje opredjeljenje. Obnova željeznica odskočna je daska na tom putu. Ovaj ekološki, siguran i efikasni model saobraćaja, koji se uveliko koristi u ostatku Evrope, na Zapadnom Balkanu decenijama je zanemarivan. Zahvaljujući investicijama EU, željeznice u regiji postepeno obnavljaju i nadograđuju svoju funkcionalnost, izgled i popularnost. Izgradnja i obnova infrastrukture željezničkih dionica između Albanije i Crne Gore, Srbije i Crne Gore, Hrvatske i Sjeverne Makedonije nakon završetka stimulisat će turizam i regionalnu trgovinu. EIB investira u modernizaciju željezničkih pruga Bar-Vrbnica i Niš-Dimitovgrad u Crnoj Gori, kao i u dionice na koridoru Vc u Bosni i Hercegovini i koridoru X u Srbiji.
Modernizacija javnog prevoza
Saobraćaj u velikim gradovima postao je jedna od glavnih komplikacija urbanog života zbog velike zagušenosti, neadekvatne infrastrukture i zagađenja. Stoga urbana mobilnost mora biti podvrgnuta transformaciji, kako bi se nosila s dvostrukim izazovima dekarbonizacije i digitalizacije te postala manje štetna za naše zdravlje i okolinu. EIB preuzima glavnu ulogu u pokretanju ove promjene modernizacijom i elektrifikacijom voznog parka javnog prevoza i saobraćajne mreže fiksnih linija. Uskoro se očekuje potpisivanje investicija za ovu vrstu projekta za Bosnu i Hercegovinu.
Mobilnost plovnih puteva još je jedan prioritet duž Panevropskih koridora, koji omogućavaju razmjenu roba i sirovina. EU banka osigurala je 100 miliona eura za unapređenje unutrašnje plovidbe duž rijeka Dunav i Sava u Srbiji, dodavši još 14,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.
Sve ove inicijative trebale bi, s jedne strane, donijeti konkretne rezultate u vidu smanjenja vremena putovanja i emisija, te, s druge strane, u povećanju sigurnosti saobraćaja, kvaliteta života i urbanog okruženja. EIB će nastaviti pružati finansijsku i tehničku podršku svojim lokalnim partnerima na Zapadnom Balkanu kreiranjem povezanog, održivog i inkluzivnog zajedničkog tržišta s dobro razvijenom saobraćajnom, digitalnom i energetskom infrastrukturom. Takva vrsta tržišta olakšat će integraciju u EU i stvoriti bolju investicijsku klimu s povećanom stabilnošću, konkurentnošću, inkluzivnim radnim mjestima i boljim uslovima života za sve građane regije. Saobraćaj je samo jedna, ali izuzetno bitna komponenta ove strategije.
