Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini važi za jedan od najstabilinijih sektora. No, kao i većina drugih, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u BiH, itekako je osjetio posljedice pandemije COVID-19. Kako se bankarski sektor nosi sa posljedicama pandemije koronavirusa, šta i u kojoj mjeri je poduzela Agencija za bankarstvo Federacije BiH kako bi, sa jedne strane, osigurala stabilnost sektora, a sa druge, mjerama pomogla stanovništvu i privredi u suočavanju sa krizom, koji su naredni koraci u razgovoru za Business Magazine govori Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
BM: Pandemija, dosadašnje aktivnosti, šta je učinjeno i postignuto?
MAHMUZIĆ: Rad Agencije za bankarstvo FBiH u redovnim okolnostima poslovanja odvija se u skladu sa planskim aktima. Regulatorne i supervizorske aktivnosti precizno se planiraju za svaku poslovnu godinu. Detaljno se planiraju sve aktivnosti nadzora subjekata bankarskog sistema. Poseban značaj se posvećuje razvoju regulatornog okvira i usklađivanju sa relevantnim aktima Evropske unije, pristupom regulatora na nivou EU i regiona. Rad Agencije uključuje vrlo intenzivno prisustvo naših supervizora na kolegijima supervizora izvan BiH, a kada je u pitanju praćenje rada bankarskih grupacija čije članice posluju u BiH. Prethodne godine su obilježili i značajni projekti usklađivanja procesa supervizije i razvoja supervizorskih alata uz podršku naših partnera, najznačajnijih finansijskih institucija na evropskom i globalnom nivou. Nažalost, zbog okolnosti vezanih za pandemiju virusnog oboljenja COVID-19, naši planovi i prioriteti u 2020. godini su se dinamično mijenjali i prilagođavali novim izazovima. Već početkom 2020. godine pratili smo dešavanja u Aziji, a zatim i u drugim dijelovima svijeta gdje su se počeli dešavati udari pandemije. Bilo je jasno da će pandemija i vezani negativni efekti obilježiti prvu polovinu godine. U saradnji sa kolegama iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske, već početkom marta, pripremili smo prvi paket mjera sa ciljem odgovora na prvi udar pandemije na bankarski sistem u našoj zemlji. Tu svakako treba napomenuti da, u momentu kada je donesena prva odluka o privremenim mjerama, mi nismo imali relevantne i strukturirane informacije o praksama drugih regulatora.
Jasna su nam bila samo ograničenja koja se odnose na postojeći regulatorni okvir u BiH, kapacitete i zakonska ovlaštenja naših institucija. Ključna je činjenica da je naša kreditno-monetarna politika predefinirana aranžmanima koji se ne mogu mijenjati i da su odluke koje donose entitetske agencije za bankarstvo od ključnog značaja za budućnost bankarskog sistema. Bez relevantnih iskustava i primjera koji bi se mogli se uklopiti u dimenzije nastale krize izazvane pandemijom, mi smo među prvima u Evropi objavili mjere za ublažavanje ekonomskih efekata pandemije na bankarski sistem, privredu i građane. Iz današnje perspektive, mjere su bile adekvatne i primjerene prvom valu krize.
Kada govorimo o mjerama, ciljevi su jednostavni i razumljivi. Uvažili smo očekivana operativna, tehnička i fizička ograničenja koja su nastala u kratkom roku, a rezultirala su udarom na privredu, građane i subjekte bankarskog sistema. Nismo mogli procijeniti vrijeme trajanja prvog udara i iz tog razloga fokus je bio na očuvanju likvidnosti banaka, pitanjima kapitala i konačno, načinima da se izađe u susret očekivanim zahtjevima klijenata za odgodom plaćanja kreditnih obaveza. Već u toku maja smo pristupili dodatnim izmjenama i dopunama odluka, a sa ciljem da se bankarski sistem pripremi za produženo trajanje krize i naknadno djelovanje u cilju oporavka privrede. Od posebne je važnosti paket usvojenih odluka od juna 2020. godine, koje se odnose na likvidnost, kapital i kreditni rizik.
Prve procjene u vezi sa mogućim trajanjem pandemije ukazivale su na smirivanje već početkom ljeta. Međutim, svjedoci smo da je pandemija prisutna i da su očigledne okolnosti koje odgađaju oporavak poslovnih aktivnosti. Danas je potpuno jasna potreba za kontinuiranim djelovanjem u cilju izbjegavanja dodatnih negativnih posljedica i omogućavanjem oporavka privrede. Iz ovog razloga smo pristupili revidiranju pristupa i donošenju nove odluke koja je usvojena od strane Upravnog odbora Agencije na sjednici održanoj krajem augusta 2020. godine. Mjere koje ćemo primjenjivati u potpunosti su usklađene na nivou BiH i imaju dokazanu opravdanost kroz ranije postupanje. Također, važno je napomenuti da je racionalan, selektivan i pristup temeljen na analizama stvarnih potreba, jedini moguć i dugoročno održiv.
Pored niza podzakonskih akata koje smo donijeli od početka pandemije, Agencija je davala punu podršku subjektima bankarskog sistema kod primjene tih akata, kroz brojna tumačenja, diskusije i objave na web stranici Agencije. Agencija je u najkraćem roku odgovarala na veliki broj zahtjeva i upita medija, udruženja, privrednika i građana. Nastavljena je intenzivna komunikacija sa međunarodnim partnerima i institucijama, a sve u cilju najboljeg pristupa u uslovima krize.
U prvom valu krize, zadržana je visoka adekvatnost kapitala, likvidnost i operativna sposobnost banaka da odgovore zahtjevima klijenata i ekonomije.
BM: Koji su efekti krize na bankarski sistem i u odnosu na mjere koje je propisala Agencija?
MAHMUZIĆ: Ističemo da nastale okolnosti u znatnoj mjeri mijenjaju način poslovanja i prioritete u radu subjekata bankarskog sistema. Organizacijska i tehnička pitanja koja su u vezi sa pandemijom i dalje su aktuelna. Osim očiglednih izmjena u funkcioniranju poslovne mreže, većina banaka koristi nova tehnološka rješenja kojima se omogućava rad zaposlenika od kuće i osigurava kontinuitet pružanja usluga. Nova iskustva će imati trajne posljedice na poslovne modele i način korištenja usluga. Dodatno, poslovni procesi i raspoloživi kapaciteti u bankama su se prilagodili za potrebe odobravanja posebnih mjera. Fokus je sa redovnih poslovnih i tržišnih aktivnosti preusmjeren na tehnička i druga pitanja koja su u vezi sa pandemijom. Ograničen kreditni rast i smanjen obim ostalih poslovnih aktivnosti svakako će imati za posljedicu smanjenje redovnih prihoda u tekućoj i narednoj godini. Troškovi koji se odnose na očekivane kreditne gubitke će se povećati, kroz promjene makroekonomskih pretpostavki i kroz neizbježan rast nekvalitetne aktive. Efekti su vidljivi na poslovnom rezultatu zaključno sa trećim kvartalom tekuće godine u odnosu na isti period prethodne godine koji je manji za 40 posto. Stopa regulatornog kapitala zaključno sa 30.9.2020. je 18,2 posto i veća je za 0,3 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine. Dakle, najvažniji pokazatelj koji se odnosi na regulatorni kapital je stabilan i znatno iznad regulatornog minimuma od 12 posto.
Svjesni smo da svaka odluka Agencije ima i stvarne tehničke implikacije na rad banaka. Kada odlukom propišete nove principe i rokove, primjer je moratorij, u praksi se banke suočavaju sa ozbiljnim tehničkim izazovima koji uključuju izmjene na IT sistemima i procesima. Značajan izazov je i prijenos informacija unutar i između banaka, komunikacija sa klijentima i drugi aspekti prilagođavanja novim okolnostima. Ako se uzme u obzir kompleksnost zahtjeva i ritam koji nam je nametnula pandemija, broj neželjenih događaja u procesima obrade zahtjeva klijenata je prihvatljiv i nije naglašen. Subjekti bankarskog sistema su imali odgovarajuću reakciju na prvi val krize i mjere koje je propisala Agencija.
BM: Da li očekujete poteškoće kod nastavka primjene mjera i nove odluke?
MAHMUZIĆ: Pristup i koncept nismo mijenjali u odnosu na prvu privremenu odluku. Dodatno smo radili na pojednostavljivanjima i boljem razumijevanju. Kod pripreme novih mjera imali smo više vremena za analize, provjere i poređenja. Također, uvažili smo i većinu komentara Udruženja banaka u BiH, ali i drugih relevantnih asocijacija i ministarstava. Posebno smo uzeli u obzir efekte prve odluke kod kreiranja mjera u novoj odluci. Još jednom napominjem, važno je potpuno razumijevanje okolnosti u kojima posluju banke, regulatori i supervizori u BiH. Odluka je prilagođena trenutnoj procjeni mogućnosti, potreba i očekivanog perioda za oporavak privrede. U obzir smo uzeli stanje i najnovije pokazatelje koji se odnose na bankarski sistem, analize i informacije o stanju našeg i drugih relevantnih tržišta. Mi nastavljamo svakodnevno pratiti mjere drugih institucija i postupanje relevantnih regulatora u EU i regiji. Cilj nam je i sinhronizacija aktivnosti sa smjernicama koje se primjenjuju u EU, naročito kada je u pitanju Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), ali smo svakako spremni i na prilagođavanje pristupa potrebama naše ekonomije. To može biti izazov, ali je nužno. Nekada je važno napomenuti da još uvijek nismo dio EU i da je našoj ekonomiji potrebna dodatna pažnja.
Sada je važno napomenuti i da naše mjere imaju određene rokove. Izvjesno je da po isteku tih rokova neće biti dodatnih produženja, odnosno, da će se pristup mijenjati prema novim procjenama. To je uslov koji zastupaju i relevantni regulatori izvan BiH. Trenutne pogodnosti treba koristiti efikasno i u skladu sa važećim okvirom. Banke, privreda, druge institucije i nivoi vlasti moraju djelovati u cilju stabilizacije i traženja načina za oporavak ekonomije pod pritiskom dugoročno nepovoljnih epidemioloških uslova.
BM: Imate li kontakte sa relevantnim institucijama i udruženjima?
MAHMUZIĆ: U vršenju redovnih aktivnosti Agencija je upućena na saradnju sa nizom značajnih međunarodnih institucija. U dosadašnjem radu uvijek smo imali podršku USAID-a, agencija i Vlade SAD, kao i Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Na nivou EU, imamo redovne kontakte sa kolegama iz Evropskog nadzornog tijela za bankarstvo, Evropske centralne banke i drugim nacionalnim regulatorima iz EU. Posebno korisna saradnja i partnerstvo je sa Hrvatskom narodnom bankom. Sve navedene institucije nude i podršku, informacije i relevantna iskustva u periodu aktuelne krize.
Na nivou BiH, imamo otvorenu komunikaciju sa Udruženjem banaka u BiH i Udruženjem mikrokreditnih organizacija u BiH. Cijeneći iskustva iz EU, vjerujemo da uloga ovih udruženja može biti značajna u koordinaciji aktivnosti subjekata koje okupljaju, naročito kada je u pitanju podrška privredi. Uvažavajući našu ulogu i ograničenja koja su određena Zakonom o Agenciji za bankarstvo FBiH, mi smo spremni tražiti dodatne mogućnosti saradnje i podrške.
U periodu pandemije imali smo i brojne sastanke sa granskim udruženjima, udruženjima poslodavaca, relevantnim ministarstvima na federalnom i kantonalnim nivoima. Koristimo svaku priliku da prikupimo korisne informacije o stanju privrede, radu banaka i efektima naših odluka.
Na kraju važno je napomenuti vrlo intenzivnu profesionalnu saradnju i zajednički pristup koji dijelimo sa kolegama iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Rad kroz radne grupe i tijela uključuje i Centralnu banku BiH i Agenciju za osiguranje depozita BiH.
BM: Vidite li neke posebne izazove ili rizike za instituciju, bankarski sistem ili ekonomiju?
MAHMUZIĆ: Trenutno se suočavamo sa značajnim rizicima, a ključna neizvjesnost je vezana za moguće trajanje pandemije. Ta neizvjesnost ostavlja efekte na nas, banke i ekonomiju.
Prema važećem Zakonu o Agenciji za bankarstvo FBiH, ključni ciljevi su nam očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštita deponenata. U uslovima krize, potrebe i očekivanja javnosti, privrede, građana pa i različitih nivoa vlasti izlaze iz predefiniranih okvira. Mi smo imali potpuno razumijevanje za ta očekivanja i u potpunosti smo posvećeni ulozi koju nam je dao Zakon, ali i trenutna kriza. Ključni izazov je ostati u okviru definiranih ciljeva, a istovremeno dati punu podršku bankama, građanima i privredi kod održavanja ekonomske aktivnosti i oporavka.
U redovnim uslovima poslovanja banke su fokusirane na depozite, kredite i druge poslove za koje su dobile dozvolu Agencije. Upravljanje bankom, regulatorni zahtjevi i stalno usklađivanje utiču na kompleksnost poslovanja koja se ne može usporediti sa drugim segmentima ekonomije. Prema definiciji iz Zakona o bankama koja je vrlo jednostavna, banka je dioničko društvo koje poslove obavlja za vlastiti račun. Banke su unutar postojećeg regulatornog okvira, pravna lica, dionička društva koja postoje radi određenog poslovnog interesa, profita. Kada je u pitanju bankarski sistem, pored okvira koji je postavljen Zakonom o bankama i podzakonskim aktima, kriza otvara nova pitanja upravljanja rizicima i mijenja fokus djelovanja. Društvena odgovornost i javni interesi, dio su misije naših banaka. Ipak, dio javnosti ne prihvata sa odobravanjem sve uspjehe bankarskog sistema, naročito profitabilnost.
Važno je da svi, a naročito osobe koje su u prilici da donose važne odluke po ekonomskim pitanjima prihvate i razumiju činjenice koje se odnose na važnost stabilnosti i održivosti bankarskog sistema. Svaki neoprezan potez koji bi uticao na stabilnost bankarskog sistema mogao bi imati dugoročne posljedice na ekonomsku stabilnost, pa čak i trajne posljedice na oporavak i ekonomski razvoj države. Činjenica je, ne može postojati jaka ekonomija bez stabilnog bankarskog sistema.
S druge strane, Agencija je identificirala potencijalne sistemske rizike koji mogu nastati kao rezultat djelovanja pojedinačnih banaka. Trenutno, i uz potpuno uvažavanje svega što je prethodno navedeno, postoji pojačana potreba za koordinacijom banaka kod provedbe mjera podrške privredi. Uz uslove koji su kreirani mjerama Agencije, bilo bi potpuno neprihvatljivo da banke ne uvaže potrebu za komunikacijom i razumnim djelovanjem kod podrške privrednim subjektima koji su pogođeni pandemijom. Agencija je po ovim pitanjima već uputila zahtjeve za postupanje prema bankama.
Konačno, dio rizika je vezan za značajne segmente ekonomije i privredne subjekte čije neadekvatno ili neodgovorno postupanje može rezultirati dodatnim dramatičnim posljedicama za ekonomiju. Mjere Agencije, odgode plaćanja obaveza prema subjektima bankarskog sistema daju mogućnost za stabilizaciju poslovanja pa i akumulaciju novčanih sredstava koja mogu biti iskorištena za plaćanje drugih obaveza, razvojne projekte ili poboljšanje standarda zaposlenika. Ne mogu tvrditi da su prilike za planiranje i konsolidaciju poslovanja dobre, ali svakako, privrednici, relevantne asocijacije pa i nivoi vlasti imaju prostora za dodatno djelovanje u periodu primjene naših mjera.
Svi moramo biti odgovorni i posvećeni. Kriza donosi nove rizike, ali i značajne poslovne prilike koje se mogu iskoristiti za ubrzani razvoj ekonomije.
BM: Umjesto zaključka, šta možemo očekivati u tekućoj i narednoj godini?
MAHMUZIĆ Agencija za bankarstvo FBiH kontinuirano ažurira podatke o bankarskom sistemu, procjenjuje ekonomske efekte i simulira moguće scenarije. Mjere koje je propisala Agencija će povećati šansu za oporavak ekonomije i umanjenje negativnih ekonomskih efekata pandemije. Značajni gubici su mogući u svim segmentima ekonomije pa i kod banaka.
Uslovi za ekonomski i društveni oporavak će nastati u momentu kada bude moguća masovna imunizacija. Nadamo se da će razdoblje ubrzanog oporavka nastupiti sredinom naredne godine. Kada je u pitanju bankarski sistem, na kraju 2020. godine ćemo imati znatno manju profitabilnost uz moguće negativan poslovni rezultat kod nekih banaka. Lošiji rezultati i dalje ne mogu ugroziti bankarski sistem kao cjelinu. Mjere koje smo implementirali daju šansu bankama i privredi da uspostave održive modele poslovanja u tekućoj i narednoj godini. Moramo biti spremni na eskalacije produžene krize i činjenicu da dio privrede i građana neće biti u mogućnosti izmirivati obaveze prema subjektima bankarskog sistema, vjerovatno već u toku naredne godine. To će rezultirati rastom udjela nekvalitetne aktive u toku naredne godine, do nivoa koji bi mogao biti usporediv sa ranijim kriznim razdobljima.
Ciljevi su jasni, moramo održati finansijsku stabilnost, dati odgovarajuću podršku privredi i građanima, jačati ulogu i povjerenje javnosti u institucije.
