Jelena Ristić, direktorka tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard, za Business Magazine govori o tehnološkim trendovima na lokalnom tržištu u kriznim vremenima izazvanim korona virusom. Šta je to novo na tržištu BiH što donosi Mastercard, kakve benefite građanima i društvu donose inovacije iz oblasti digitalnih tehnologija, te kojim to mehanizmima zaštite Mastercard štiti vaše transakcije pročitajte u nastavku.
BM: Pandemija je itekako uticala na sve nas da se bolje upoznamo sa korištenjem novih tehnologija kao što su digitalna plaćanja i e-commerce. Koji su trendovi kada su u pitanju bezgotovinska plaćanja u BiH u okolnostima krize izazvanom korona virusom?
RISTIĆ: Bezgotovinski način plaćanja u velikom je porastu tokom pandemije što nam govore i ovogodišnji podaci MasterIndex istraživanja po kojima je petina kartica u upotrebi svakog dana, a još 41% njih se koristi nekoliko puta sedmično. COVID-19 nam trenutno nameće ograničenja u svakodnevnom životu, tako da potrošači napuštaju gotovinu i odlučuju se za beskontaktna i digitalna plaćanja. Pojavljuju se dva značajna trenda – prvi pokazuje da se tokom kupovine u velikoj mjeri prestaje koristiti gotovina, pri čemu gotovo sedam od deset potrošača u svijetu kaže da će njihov prelazak na digitalno plaćanje vjerovatno biti trajan. Kada je riječ o beskontaktnim plaćanjima u BiH, limit za plaćanje bez PIN-a povećan je sa 30 KM na 60 KM od 15. aprila kao način da se potrošačima dodatno izađe u susret u njihovoj potrebi da što više svakodnevnih kupovina obave na brži i lakši način, uz dodatno smanjenje izloženosti virusu. Istodobno, trgovci podstiču svoje kupce u trgovinama na bezgotovinska i beskontaktna plaćanja, a takva nastojanja da se minimizira rizik su komplementarna preporukama SZO. Drugi trend odnosi se na nagli porast online trgovine. MasteIndex BiH 2020. je pokazao da da su platne kartice sve češći izbor prilikom različitih kupovina, plaćanja i rezervacija na internetu, što je izjavilo 27% korisnika debitnih i čak 61% korisnika kreditnih kartica. Prelazak korisnika sa fizičke na internet trgovinu je posljedica činjenice da tradicionalni trgovci žele iskoristiti potencijal internet trgovine zbog veće kompatibilnosti korisničkog iskustva sa trenutnim pandemijskim okolnostima.
Ono što jeste dominantno predviđanje je da će se sadašnji trendovi u pogledu rasta elektronskih plaćanja nastaviti u budućnosti, prije svega jer su se korisnici već navikli na sigurne, brze i praktične transakcije uz smanjeni rizik od izloženosti virusu. Ljudima je potreban pristup digitalnoj ekonomiji više nego ikada, a kompanija Mastercard nastavlja raditi na tome da online kupovinu učini pristupačnom svima uz insistiranje na edukaciji korisnika.
BM: U kontekstu epidemije i okolnostima izazvanih istom, možemo li govoriti o krizi kao generatoru inovacija i šta inovacije vezane za digitalne tehnologije donose cjelokupnoj privredi Bosne i Hercegovine?
RISTIĆ: Kriza definitivno može biti generator razmišljanja izvan okvira. Čak i u ova nevjerovatno izazovna vremena za pojedince, zajednice i kompanije, vidimo promjene u potrošačkim navikama i kompanije koje implementiraju inovacije u domenu digitalnih tehnologija. Kao tehnološka kompanija, u jedinstvenoj smo poziciji da sklapamo partnerstva sa javnim sektorom, finansijskim institucijama, maloprodajom, telekomunikacijskim kompanijama, malim i srednjim preduzećima, i to sve sa ciljem da zajedničkim naporima stvaramo održivi rast za lokalne zajednice. Ponosni smo na partnerstvo sa javnim sektorom, kakvo je na primjer ono sa JP Elektroprivredom BiH, gdje je omogućeno plaćanje računa za električnu energiju kroz HuHu mobilnu aplikaciju. Mastercard karticama kroz aplikaciju možete platiti i prevoz u autobusima Centrotransa, također možete platiti i usluge parkinga na dvije lokacije u Sarajevu. To su primjeri koji govore da se mogu iskoristiti raspoložive tehnologije za javne usluge kako bi se olakšao život građana, te poboljšalo svakodnevno funkcionisanje kompanija i institucija, ali i kako bi se gradovi BiH upisali na mapu pametnih gradova svijeta u doglednom vremenu.
Kao što vidite tehnologije donose jasne benefite građanima i društvu, no najveći benefit koji elektronska plaćanja i digitalne tehnologije donose privredi ogleda se u kontekstu povećanja transparentnosti finansijskih tokova i borbe protiv sive ekonomije. Kada se plaćanja registruju, država ima jasan uvid u tokove novca, mjerodavan mehanizam za naplatu poreza i veće budžetske investicije. U BiH siva ekonomija ima izrazito visoku stopu, te prevođenje makar jednog dijela masivne keš ekonomije u bezgotovinsku donijelo bi ogromne uštede cjelokupnoj privredi. Imajući u vidu podatke MasterIndex istraživanja 2020. i to da se 73% ispitanika odlučuje za standardna i beskontaktna kartična plaćanja za iznose preko 60 BAM, nema sumnje da je razvoj bezgotovinskog društva u Bosni i Hercegovini na pravom putu i da ćemo se u narednom periodu još snažnije oslanjati na savremene platne tehnologije.
BM: Šta Mastercard čini kako bi se građani osjećali sigurno kada plaćaju preko interneta?
RISTIĆ: Sigurnost je temelj svega što Mastercard radi i naša misija je da gdje god korisnik vidi crveni i narandžasti krug, on zna da su njegovi lični i platni podaci sigurni, bezbjedni i privatni. Sa svoje strane, mi konstantno unaprjeđujemo mehanizme zaštite koje primjenjujemo na svako plaćanje, počevši od toga da sve naše fizičke kartice koriste čip i PIN tehnologiju što je standard platne industrije, preko implementacije tehnologija tokenizacije i biometrije u digitalna rješenja, do oslanjanja na vještačku inteligenciju, mašinsko učenje i big data na nivou obradne mreže kao načina da se predvide potencijalno sumnjiva ponašanja. Fokusirani smo i na edukaciju korisnika o tome da je potrebna zdrava doza predostrožnosti sa njihove strane. To uključuje stvari kao što su neodavanje PIN i CVC2 kodova, zatim kupovinu samo kod provjerenih trgovaca koji imaju oznake Mastercard SecureCode i Identity Check na web site-u, ukucavanje osjetljivih podataka samo na stranama koje su enkriptovane, izbjegavanje korištenja javnih mreža i računara prilikom online kupovine i slično. Svako plaćanje zaštićeno je višestrukim mehanizmima zaštite koje naša mreža osigurava i Mastercard preko 87 milijardi transakcija godišnje, sigurno i bezbjedno prenosi širom svijeta između finansijskih institucija, trgovaca i korisnika. Potrebe i sigurnost korisnika su u središtu svih proizvoda koje razvijamo, i dok su inovacije ključ našeg poslovnog uspjeha, one nikada neće biti sprovođene na štetu korisnika i njegovih prava.
BM: Jedno od modernijih rješenja u okviru finansijskih tehnologija zasigurno su i plaćanja mobilnim telefonima, korištenjem odgovarajućih aplikacija i mobilnih novčanika. Da li tržište BiH ide u korak sa svijetom po tom pitanju i da li će mobilni telefoni zamijeniti kartice?
RISTIĆ: Mobilni uređaji su naš primarni izvor komunikacije, informacija i, sve više, trgovine. Mobilna beskontaktna plaćanja, odnosno opcija da svoju karticu digitalizujete i sačuvate u aplikaciji mobilnog novčanika, te je onda koristite za beskontaktna plaćanja putem prislanjanja mobilnog telefona, će svakako igrati sve veću ulogu u životima potrošača u predstojećim godinama, a o njima trebamo razmišljati kao o komplementarnom riješenju fizičkim platnim karticama. Na tržištu BiH sa našim partnerima radimo na mnogim projektima, gdje dizajniranjem digitalnih proizvoda i usluga pomažemo da se uspješno premoste granice između fizičkog i digitalnog trgovačkog okruženja, ali bez kompromisa po pitanju sigurnosti korisnika. Primjer su mobilni novčanici koji omogućavaju korisnicima da umjesto i novčanika i telefona sa sobom ponesu samo mobilni telefon kada izlaze van. U tom pogledu, Mastercard je zajedno sa partnerskim bankama lansirao kampanju gdje korisnici mobilnih novčanika četiri banke u BiH mogu uživati u jednostavnim, brzim i sigurnim beskontaktnim plaćanjima i pritom ostvariti dodatne benefite do kraja novembra. Mastercard čini sve da tržište BiH uspješno ide u korak sa tehnološkim trendovima u svijetu, a tržišni uvidi i analiza podataka doprinose tome da iz postojeće tehnološke infrastrukture i u skladu sa regulatornim okvirima, ostvarimo maksimalne benefite za krajnje korisnike.
