| Joe Biden američkim je glasačima ponudio radikalno drukčiju viziju američke energetske politike od Donalda Trumpa, usredotočenu na rješavanje prijetnje klimatskim promjenama, a ta nova politika imat će nekoliko glavnih posljedica, navodi se u analizi konsultantske kuće Wood Mackenzie. |
| Wood Mackenzie, također poznat kao WoodMac, globalna je grupa za istraživanje i savjetovanje o energetici, hemijskoj industriji i rudarstvu. U analizi objavljenoj na svojim mrežnim stranicama, Wood Mackenzie ističe da će Joe Biden ući u Bijelu kuću s ciljem postavljanja SAD-a na kurs “neto nula” emisija stakleničkih plinova do 2050. godine te vratiti SAD u pariški klimatski sporazum.
No, upozorava i na velike šanse da republikanci zadrže kontrolu nad Senatom i ograniče ostvarivanje Bidenovih energetskih ciljeva koliko god to bude moguće. “Uz saveznu, politika država-članica i dalje će biti važna, no ključni uticaj na oblikovanje američke energetske industrije vjerovatno će imati tržišna kretanja, baš kao i za vrijeme Baracka Obame i Donalda Trumpa. No, promjena savezne vlade imat će neke značajne posljedice, rekao je potpredsjednik Wood Mackenziea Ed Crooks. Prva koju navodi su poticaji za pučinske vjetroelektrane. Njih je Trumpova administracija skresala i predložila zatvaranje dijela američke obale Atlantika od Floride do Virginije za te namjene. Bidenova administracija djelovat će kao podrška državama i kompanijama koje žele razviti odobalne vjetroparkove i podebljat će poticaje, kaže Crooks. Istovremeno, očekuje ograničenja za sektore nafte i plina, ali bez zabrane frackinga. Podsjeća da se Biden obavezao na strože izdavanje federalnih dozvola za nove naftno-plinske projekte na javnim zemljištima i vodama. Uticaj takve politike na kopnene projekte ne bi trebao biti značajan, što se ne može reći za off-shore bušotine, iako bi trebalo proći određeno vrijeme da postanu vidljivi. Potraje li prekid izdavanja novih dozvola, to bi do 2035. godine moglo smanjiti američku proizvodnju nafte i plina na moru za oko 30 posto, u usporedbi s nastavkom iznajmljivanja javnih vodenih površina za takve projekte, kaže se u Wood Mackenzi-jevoj analizii. Sve bi to, kako se dodaje, moglo rezultirati novim zaprekama za naftne i plinske infrastrukturne projekte. Biden planira nametnuti i strože standarde uštede goriva, što će, kako se ocjenjuje, pomoći prodaji električnih automobila. Do 2030. godine na američkim cestama moglo bi biti četiri miliona električnih vozila kao rezultat tih standarda, gotovo 60 posto više nego u slučaju ostanka na snazi pravila Trumpove administracije. Međutim, kako se dodaje, uticaj tih kretanja na američku potražnju za gorivom u ovoj deceniji bit će minimalan, jer četiri miliona električnih vozila predstavlja samo oko 1,5 posto od ukupno 275 miliona vozila koji se očekuju na američkim cestama 2030. godine. Iako je Biden oštro kritizirao Trumpovu odluku o izlasku SAD-a iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i obećao promjenu pristupa, to ne znači da će brzo krenuti u ublažavanje sankcija koje su uvedene od 2018. godine, smatra Wood Mackenzie. Dodaje da pregovori o mogućem povratku SAD-a u sporazum vjerojatno neće započeti prije juna 2021. godine, nakon iranskih izbora te kako ne postoji garancija da će se dvije zemlje dogovoriti. |
|
|
